Tla zauvijek izgubljena za poljoprivredu?

Poplave koje su prošle godine pogodile dio Hrvatske i napravile ogromne štete, bile su nezaobilazna tema i nedavno održanog Međunarodnog simpozija agronoma u Opatiji. Da nije došlo do puknuća nasipa u Račinovcima i Rajevom selu, te bi poplave, smatraju stručnjaci, prošle s uobičajenim posljedicama, kao što je plavljenje zaobalnim i podzemnim vodama.

No, spomenuto puknuće nasipa uzrokovalo je katastrofalne posljedice za domaće stanovništvo i poljoprivredne površine. Na njih je, između ostalih, podsjetio i prof. Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Ivica Kisić.

"Ministarstvo poljoprivrede izradilo je analizu poplavljenih površina na području županjske Posavine na temelju satelitskih snimaka od 21. svibnja 2014. godine. Prema prvotnim podacima spomenutoga ministarstva, toga dana bilo je poplavljeno 7.854,12 hektara poljoprivrednih površina. Promatrajući po općinama, najviše je bilo poplavljeno u općini Drenovci, gotovo pet tisuća hektara, odnosno 46,84 % svih površina, u Gunji 1.826,59 ha što je 100 % površina te Vrbanji u kojoj je voda prekrila 1.642,16 ha ili 21,23%.

Nakon provedene analize, utvrđeno je da se naknada štete odnosi na samo ukupno 3.577 ha poljoprivrednih površina u tri županije, koje obrađuje 598 poljoprivrednih gospodarstava.

Na poplavljenim površinama najviše je bilo pšenice, kukuruza i soje. S nastradalih područja evakuirano je 10.300 ili oko 80 % ukupno registriranih životinja, dok je tijekom narednih tjedana zbrinuto oko 12.000 uginulih životinja. Država je narednih mjeseci platila oko 6 milijuna kuna za prehranu stoke na izdvojenim lokacijama", kazao je prof. Kisić.

Na temelju podataka Hrvatskih voda o poljoprivrednim površinama zahvaćenim poplavama na dan 26. svibnja 2014. godine, Agencija za plaćanja u poljoprivredi je usporedila podatke sa satelitskim snimkama ARKOD parcela, pa usporedila s poljoprivrednim kulturama koje su poljoprivrednici prijavili u svom godišnjem zahtjevu za izravnom potporom.

Podaci o veličini poplavljenih površina se razlikuju

Navedenim gospodarstvima Agencija je isplatila 9.343.407,93 kune. Prema tome, vidljiva su drastična mimoilaženja u veličini površine koja je bila zahvaćena poplavama. Osim te mjere, Ministarstvo poljoprivrede je objavilo natječaj u Narodnim novinama br. 118/14, za Podmjeru 5.2 iz Programa ruralnog razvoja.

"Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima za Vukovarsko-srijemsku županiju. Prva je to mjera iz Programa za ruralni razvoj koja je raspisana i prije nego što je Europska komisija odobrila program, a odnosi se na fizičke i pravne osobe s područja Vukovarsko-srijemske županije koje su prijavile štetu Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta i koje su upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Iz raznoraznih razloga, na taj krug natječaja gotovo se nitko se nije javio. Nakon završetka prvog natječaja, objavljen je i drugi krug u Narodnim novinama broj 130/14, za istu mjeru, a radi svih onih koji nisu uspjeli predati potrebne papire do zatvaranja prvog kruga. U okviru toga natječaja, poljoprivrednici s područja Vukovarsko-srijemske županije mogu ostvariti do 100 % potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala koji im je u poplavama stradao, a što uključuje sanaciju zemljišta odnosno tla, izgradnju objekata, popravak i kupnju poljoprivredne mehanizacije, nabavu domaćih životinja i sadnju višegodišnjih nasada.

Sanaciju tla zatražila je samo jedna osoba

Uz pomoć djelatnika Savjetodavne službe pripremljeno je između 50 i 60 prijava na natječaj i to samo za obnovu mehanizacije, gospodarske objekte i sadni materijal. Za sanaciju tala prijavila se samo jedna osoba koja je odbijena, budući nije imala pravovaljan elaborat o procjeni štete na poljoprivrednim tlima. Da bismo mogli ukazati na agrotehničke mjere i zahvate koje je trebalo provesti, trebalo bi se vratiti na početak odnosno u prvu polovinu lipnja, kada su u poplavljena područja mogli ući i civili, uz pratnju ovlaštenih osoba budući je još uvijek u to vrijeme po selima bilo jako puno uginule stoke, nanesenog materijala, a biološko-kemijska sanacija terena se tek pripremala.

U cilju utvrđivanja stanja onečišćenosti tala 11. lipnja 2014. godine, djelatnici Agencije za poljoprivredno zemljište započeli su s uzorkovanjem tla. Na području općine Drenovci, Gunja i Vrbanja uzeti su uzorci tla za analizu temeljnih kemijskih pokazatelja plodnosti tla, kao i za analizu potencijalnih organskih i anorganskih onečišćenja. Rezultati su ukazali da, na temelju provedenoga uzorkovanja tla, ne postoji opasnost vezana uz moguća onečišćenja tla vodom i poplavnim materijalom koji se zadržao na poplavljenim područjima.

U BiH su rađene kvalitetnije analize tla

Ovdje treba naglasiti da je riječ o vrlo malom, apsolutno nereprezentativnom broju uzoraka tla za poplavljeno područje. Do vrlo sličnih podataka o stupnju onečišćenosti tla došle su i kolege iz BiH koji su radili slična, ali puno detaljnija istraživanja, na desnoj obali Save. Iako je iz Ministarstva poljoprivrede, bilo naglašeno da će se nakon ove preliminarne analize izvršiti detaljnije sagledavanje ukupnog stanja te će se dati smjernice za što brži oporavak tla i vraćanje poljoprivrednog zemljišta u stanje prije poplava, to nije učinjeno.

U cilju uspostave monitoringa tla i izrade procjena štete poljoprivrednih tala na poplavljenom području bilo je organizirano nekoliko službenih sastanaka. Jedan od njih održan je u Ministarstvu poljoprivrede, 07. srpnja 2014. godine, a drugi u Drenovcima 22. srpnja. Naglašavam da su s oba sastanka svim mjerodavnim osobama i institucijama upućeni dopisi o neophodnosti provođenja monitoringa i izrade elaborata o procjeni štete na poljoprivrednim tlima na poplavljenim područjima. Na temelju ovoga elaborata izradila bi se detaljna procjena šteta i mjere sanacija tala na svakoj ARKOD parceli. No, nikada od mjerodavnih Institucija nije dobiven nikakav odgovor", ističe prof. Kisić.

Sanacija tala je kompleksna i traje dugo

Iz tog razloga za pozdraviti je informaciju kako je Vukovarsko-srijemska županija osigurala novčana sredstva za provođenje elementarne kontrole plodnosti tla na poplavljenim područjima.

Tijekom mjeseca rujna i listopada na tim je površinama provedena kontrola plodnosti tla i na temelju tih analiza moći će se ukazati na smjernice gospodarenja na tlima. Procjena direktnih nastalih šteta od poplave na poljoprivrednim usjevima na području Vukovarsko-srijemske županije iznosi oko 60 milijuna kuna. U ovaj iznos nisu uključene štete na poljoprivrednim zemljištima odnosno tlima kao niti troškovi sanacije. Sanacija tala zahvaćena poplavama mogla bi se podijeliti u tri skupine:

• na površine na kojima se voda zadržala do desetak dana i nakon njezina povlačenja nije ostao izrazitiji istaloženi sloj mulja ili pijeska na površini poplavljenog tla,
• na površine na kojima se voda duže zadržala, primjerice, do mjesec dana i na površini je ostao sloj mulja i pijeska debljine do 10 cm te
• površine na kojima se voda najduže zadržala ili je na njima ostao sloj mulja ili pijeska deblji od 10 cm. U tu skupinu ubrajaju se i tla u neposrednoj blizini puknuća nasipa gdje sloj nanesenoga materijala na obradivim površinama mjestimično doseže i do 100 cm. Vjerojatno je na ovim tlima dijelomično odnesen tzv oranični sloj.

U prvu navedenu skupinu spada 60 - 70 % tala na poplavljenom području. Na njima nisu potrebne nikakve specijalne mjere rekultivacije. Ako je na njima bio ozimi usjev poput pšenice ili uljane repice, on je dijelom ili u cijelosti u poplavi nastradao. Puno je nepovoljnija situacija ako je na tim površinama prije poplave bio zasijan nekakav jari usjev rijetkoga sklopa.

Budući je površina bila desetak dana pod vodom, sjeme nije niklo, jer je ugušeno zbog nedostatka zraka ili ga je bujična voda odnijela pri svom dolasku ili povlačenju. U tom slučaju površina je ostala bez vegetacije gotovo cijelo ljeto, ukoliko nije bilo provedeno presijavanje površine.

Na površinama na kojima nije provedeno presijavanje jarinama, do rujna se formirala izrazito velika nadzemna korovska masa. U skladu s mogućnostima, vlasnici površina su tarupom uništavali navedenu masu. Ako je nisu uništili, s tim su se problemom susreli u rujnu i listopadu kada su započeli pripremni radovi za sjetvu ozimih kultura. Treba naglasiti da je Ministarstvo poljoprivrede osiguralo određena financijska sredstva za mehaničko uništavanje ambrozije i ostalih korova na poplavljenim površinama. Na površinama iz druge skupine u kojoj je 20 - 30 % zahvaćenih površina, vjerojatno je došlo do izraženijeg smanjenja sadržaja organske tvari i trenutne promjene reakcije tla za jednu jedinicu pH skale.

Glavni krajnji produkti razgradnje organske tvari u poplavljenom tlu su ugljični dioksid, metan i huminske tvari. Visoke koncentracije etanola i sumporvodika koji nastaju u poplavljenom tlu mogu biti štetni za korijenski sustav. Zbog toga je kontrola plodnosti tla koja je provedena u rujnu i listopadu, utvrdila u skladu sa zabilježenom reakcijom tla i sadržajem organske tvari, određene potrebe za agrotehničkim zahvatima. Na temelju utvrđene reakcije tla vjerojatno će na nekim površinama biti neophodno provesti zahvat kalcifikacije i mjere poboljšanja sadržaja organske tvari u tlu. Kako je sigurno došlo do narušavanja makro i mikrobiološkog života u tlu, narednih godina bi u plodored obvezno trebalo dodati i neke usjeve za zelenu gnojidbu.

Bez pomoći EU fondova vlasnici sami neće moći sanirati svoja zemljišta

"Njihova primarna namjena bila bi unošenje u tlo i popravak mikrobiološke slike tla. Njihova biljna masa trebala bi biti inkorporirana u tlo tijekom ožujka i travnja 2015. godine. Na temelju svega navedenoga smatramo da su na tim tlima potrebne određene specijalne mjere rekultivacije tla. Ako bi se dobro pripremili materijali za Podmjeru 5.2., o čemu je već bilo riječi, smatramo da bi se iz navedene mjere mogao osigurati novac za navedene agrotehničke zahvate popravka tih tala. Na županijskoj i lokalnoj vlasti je primarna obveza da osigura i pripremi materijale koji će, ponavljamo, sigurno, samo ako se dobro pripreme, osigurati financijska sredstva iz EU fondova za navedene agrotehničke zahvate. U tom slučaju, osim ostvarenih prava, predstoje i obveze vlasnika gospodarstava o provođenju navedenih agrotehničkih zahvata melioracija poljoprivrednih površina", ističe prof. Kisić.

Tla treće skupine na kojima se voda najduže zadržala i na kojima je ostao debeo sloj mulja i pijeska, deblji i od 10-ak cm nalaze se u neposrednoj blizini puknuća nasipa. Ovakvih površina je do 10 %.

Pri njihovoj sanaciji, kao i sanaciji nasipa, još je jedan dio poljoprivrednih površina bio dodatno uništen prolaskom kamiona pri dovozu građevinskoga materijala. Kao posljedica toga, tu je zasigurno povećana zbijenost tla, pa će biti nužna i dodatna mjera rahljenja tla.

Uljana repica ili usjev za zelenu gnojidbu najbolji su za sadnju na uništenom zemljištu

"Prvi usjev koji bi se na njima zasijao pri ponovnom uvođenju u poljoprivredni uzgoj trebala biti uljana repica ili neki usjev za zelenu gnojidbu. S tim usjevima bi se popravio vodozračni odnos tala, koji je sigurno narušen sa svim onim što se dogodilo i što se događa na tim površinama. S jedne strane, problem tih površina je povećana zbijenost, što je posljedica zadržavanja poplavne vode, nanesenoga poplavnog materijala, ali primarno će to biti posljedica prolaza građevinske mehanizacije pri sanaciji nasipa. Uklanjanjem poplavnog sloja trebalo bi utvrditi trenutno stanje kemijskih i mikrobioloških pokazatelja tla, budući da su površine bile bez zraka duže vrijeme. S druge strane, na površinama je sigurno došlo do promjene reakcije tla u skladu s onom vrijednosti koja je bila prije poplave.

Ako se ne osiguraju sredstva iz navedene mjere 5.2., bojimo se da su ta tla zauvijek izgubljena za poljoprivrednu proizvodnju. Zato neki vlasnici površina iz Račinovaca, koji su koristili državno zemljište, pregovaraju o zamjeni zemljišta.

Na temelju svega navedenog, ta tla iz treće skupine traže posebne dugoročnije i skuplje mjere rekultivacije. Ovdje moramo naglasiti da su navedene mjere sanacije vrlo skupe i da ih lokalna vlast, a pogotovo vlasnici ili korisnici poljoprivrednih površina, bez financijskih sredstava iz EU fondova, tj. mjere 5.2., sami ne mogu provesti. Zbog toga je bilo važno u srpnju i kolovozu 2014. godine, izraditi procjenu štete poljoprivrednih tala prema svakoj ARKOD parceli. No, to nije učinjeno.

Svakako treba spasiti 20 ha nekada plodne zemlje u Rajevom Selu

Puno je kompliciranija situacija u Rajevu Selu budući da su tamo najviše nastradale okućnice ili privatne parcele. Kako su ta tla u neposrednoj blizini rijeke Save, riječ je o potencijalno vrlo plodnim tlima, lakše teksture, vrlo povoljnih kemijskih i bioloških pokazatelja i bila bi velika šteta da se tih 20-ak hektara tla izgubi iz poljoprivredne proizvodnje. Još je jedna bitna razlika u tlima u području Račinovaca i Rajeva Sela. Na prostoru Račinovaca tla imaju nešto teži mehanički sastav. Iz toga razloga novo naneseni poplavni sloj koji je teksturno lakši dobro će doći za poboljšanje fizikalnih značajki tla. Na žalost u prostoru Rajeva Sela tla su lakša po mehaničkom sastavu, pa treba biti vrlo oprezan pri unošenju većeg volumena novo nanesenog poplavnog materijala u tlo.

Na svima nama je, od znanstvenih institucija do Ministarstava poljoprivrede i lokalne zajednice, da pomognemo poljoprivrednim gospodarstvima da se ta tla vrate u poljoprivrednu proizvodnju, apelira prof. Kisić.

Hitno treba izgraditi sustave obrane od brdskih vodotoka

Hrvatske vode moraju u što kraćem roku pokrenuti opsežne aktivnosti za rješavanje kritičnih točaka, odnosno za rekonstrukciju i nadogradnju pojedinih dijelova sustava obrane od poplava, kao i gradnju novih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina za potrebe daljnjega razvoja sustava obrane od poplava. Najhitnije se moraju izgraditi i sustavi obrane od bujičnih brdskih vodotoka koji ugrožavaju naselja i poljoprivredne površine od Međimurja preko Moslavine, Podravine, Slavonije i Podunavlja.

"Najveći problem bit će na koji način ponovno u poljoprivrednu proizvodnju vratiti 20-ak hektara tla na kojima se trenutno nalazi naneseni poplavni sloj deblji od 20-ak cm. Bez dodatne financijske pomoći vlasnici ili korisnici tih površina nikako ne mogu riješiti problem. Na sve moguće načine trebalo bi pomoći nastradalim gospodarstvima da se u što većem broju prijave za podmjeru 5.2. Još uvijek se može izraditi elaborat o potrebitim mjerama sanacije i rekultivacije tala.

Mnogi će imati problema s prijavama šteta na poljoprivrednom zemljištu

Kako je loša i vrlo spora komunikacija Ministarstva, Agencije za poljoprivredno zemljište i Županije, te lokalnih korisnika zemljišta, a nikada nije napravljena procjena šteta na poljoprivrednim površinama, vjerojatno će korisnici zemljišta imati problema s prijavom šteta na poljoprivrednom zemljištu. Čini se kako se sanacija poljoprivrednih tala u županjskoj Posavini iz raznoraznih razloga stavlja pod tepih, a mali čovjek koji je u svemu najviše nastradao ostao je sam sa svojim njivama, zaboravljen od svih", kazao je u svom izlaganju prof. Ivica Kisić s Agronomskoga fakulteta u Zagrebu kojemu su u prikupljanju podataka za ovako detaljnu i opsežnu analizu stanja na poplavljenim područjima, pomogle Branka Komesarović iz Agencije za poljoprivredno zemljište, Marta Birkas iz Mađarske te Marijana Gajić - Čapka iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Foto: depositphotos.com, @Stockr