Suša, oluje i vetrovi su smanjili prinose kukuruza. Izdvojena su novčana sredstva za ublažavanje globalne nestašice hrane.
Prema podacima koje je prikupio Međunarodni savet za žito (IGC), do kraja žetvene godine 2022./23. svetske zalihe kukuruza biće dovoljne za samo 80 dana potrošnje. To je 28 odsto manje u odnosu na pre pet godina i najniži nivo od 2010./11. sezone, objavio je Reuters.
Komentarišu da bi to bilo manje zaliha nego 2012; kada je poslednja globalna prehrambena kriza izazvala nerede.
Za ublažavanje nestašice hrane Svetska banka je izdvojila 30 milijardi dolara pomoći, a američki predsednik Džo Bajden je najavio tri milijarde dolara dodatnih sredstava za borbu protiv globalne prehrambene nesigurnosti.
Posebnu brigu izaziva situacija u Africi. Prema podacima Ujedinjenih nacija pola miliona dece u Somaliji se suočava sa najvećom glađu u ovom veku. Rog Afrike je zahvatila suša, a od nje su stradali i drugi delovi sveta. Prinosi proizvođača su niski.
S druge strane sveta, uzgajivač kukuruza iz Južne Dakote Mark Gros očekuje da će ove jeseni na pojedinim poljima ubrati samo 20 bušela po akeru (samo 1,27 tona po hektaru, op.a) što je za 80 odsto manje od njihovog prošlogodišnjeg proseka.
Tamo je proleće bilo vrlo suvo, a zatim su usledile dve oluje s udarima vetra od 160km/h. Sve ukazuje da će godina biti krizna kao 2012. kada su zabeleženi minimalni prinosi.
Na globalnom nivou zalihe svih požnjevenih žitarica će dostići osmogodišnji minimum na kraju sezone, saopštio je IGC. Na oskudne zalihe deluju klimatske promene i rastuća globalna potražnja za stokom koja se hrani kukuruzom.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka