Srđan Nastić: Sjetva strnih žita veća za 20-30%

U toku je sjetva strnih žitarica, iako su optimalni rokovi "probijeni" za ječam, on se još sije jer mnogi ratari nisu na vrijeme pripremili parcele za sjetvu. Sjetva pšenice je u punom jeku i pretpostavka je da će se sve planirane površine zasijati na vrijeme.

Za pšenicu i ostala strna žita nije potrebno odraditi duboku osnovnu obradu. Dubina zavisi od mase žetvenih ostataka prethodne kulture. Proizvođači uglavnom zemljište pripremaju tanjiranjem i na taj način prave često greške kod dubine obrade, 15 cm nije dovoljno za sjetvu pšenice. Treba nastojati da dubina obrade zemljišta bude oko 20 cm. Usitnjavanje sjetvenog sloja može se odraditi sjetvospremačem.

Vrijeme sjetve

Vrijeme sjetve je izuzetno važan faktor za uspješnu proizvodnju pšenice i drugih strnih žita. Vrijeme sjetve se određuje prema agroekološkim uslovima datog područja i biološkim osobinama sorte. Optimalan rok sjetve za pšenicu je oktobar. Pšenica bi u zimu trebala ući u fazi početka bokorenja.

Norma sjetve

Kod izostanka optimalnog roka sjetve preporučuje se korekcija sjetvene norme i to svakih sedam dana nakon 25. oktobra sjetvenu normu povećati za 5-7 %, uz poštivanje kvaliteta pripreme zemljišta. Najčešće greške se prave kad proizođači povećavaju gustinu sjetve oko i preko 300 kg/ha u nadi da će na taj način nadoknaditi izostanak bokorenja. Pregusti sklopovi negativno utiču na usjev, poskupljuju proizvodnju i ovakva situacija se ponavlja stalno na terenu, jer se proizvođači nadaju da će većom normom sjetve izbalansirati loš kvalitet sjemena i kasni rok sjetve.

Veliki problem kod nas što mnogi nemaju razvijenu svijet o korištenju deklarisane pšenice, često se sije merkantilna pšenica i to stvara veliki problem.

Kod izostanka optimalnog roka sjetve preporučuje se korekcija sjetvene norme i to svakih sedam dana nakon 25. oktobra sjetvenu normu povećati za 5-7 %, uz poštivanje kvaliteta pripreme zemljišta.

U zavisnosti od krupnoće sjemena (masa 1000 zrna), zahtjeva sorti i klijavosti, norma sjetve se kreće od 200 do 270 kg/ha, a gustina sjetve se kreće od 450-460 (600- 700) klijavih zrna po m2 zavisno od sorte. Nove sorte pšenice bolje bokore tako da za sjetvu treba manje sjemena nego za starije sorte.

Sjetva strnih žita na vrijeme tj. poštivanje optimalnih rokova sjetve te dobro pripremljeno zemljište i upotreba agrotehnike jedna je od garancija i visokog i sigurnog prinosa. Sjetvena norma se izračunava na slijedeći način:

klijavost x čistoća/100 = upotrebna vrijednost sjemena

broj sjemenki /m2 x masa 1000 sjemenki/100= teoretska količina sjemena

teoretska količina sjemena/upotrebna vrijednost sjemena x 100= stvarna potrebna količina sjemena

Brzina traktora

Količina sjemena zavisi od sorte, klimatskih prilika, fizičkog svojstva sjemena, sjetvene pripreme i roka sjetve. Sijačice treba podesiti, a brzina kretanja traktora ne bi trebala prelaziti 7 km/h.

Srđan Nastić kaže da se sve više siju novije sorte

Kada se, tokom ljeta, sa sigurnošću utvrdilo da će prinos kukuruza biti znatno umanjen zbog suše, predpostavilo se već tad da će sjetva strnih žita biti veća. Takvog mišljenja je i agronom Srđan Nastić koji kaže: "Sjetva strnih žita, najviše pšenice u Posavini se ove sezone uvećala za oko 20 -30%. Ono što ohrabruje, podatak sa terena, je da se mnogi ratari u posljednje vrijeme sve više odlučuju sijati novije i prinosnije sorte pšenice", kaže Nastić dodavši da se takođe počinju primjenjivati i novije tehnologije proizvodnje.

Prilikom osnovne gnojidbe, s obzirom na speicfičnost ove godine, ne treba unositi onoliko gnojiva kao inače. Preporuka stručnjaka je da se manje unese azotnih gnojiva, jer predkultura (kukuruz) nije izvukla sva hranjiva zbog neadekvatnih vremeskih uslova, a fosfor i kalijum dodati na osnovu rezultata agrohemijske analize zemljišta.

Foto: Bigstockphoto/Kletr