Srbija ove godine otvara vrata za GMO

Srbija će u bliskoj budućnosti, odnosno u završnoj fazi pregovora o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i u okviru procesa usklađivanja sa pravnim tijekovinama EU, morati izmjeniti postojeće propise o genetski modificiranim organizmima (GMO) i liberalizirati promet takvih proizvoda na svom tržištu.

To će biti popraćeno stvaranjem striktnih procedura izdavanja dozvola za uvoz svakog pojedinačnog proizvoda sa sadržajem GMO, odnosno mehanizama za zabranu prometa ukoliko se za neki proizvod posumnja ili utvrdi da je opasan po zdravlje.

Po svemu sudeći, Srbija će vrata za uvoz GMO proizvoda otvoriti tijekom sljedeće godine, jer će se, prema Akcijskom planu za provođenje preporuka Europske komisije, izmjene i dopune Zakona o GMO pred parlamentom naći u drugom kvartalu 2013. godine.

To, međutim, ne znači da će se GMO proizvodi odmah naći na tržištu, jer u ovom trenutku nije poznato kakve će postupke autorizacije proizvoda predvidjeti srpski zakonodavci - u EU je, na primjer, prosječno vrijeme za izdavanje dozvole za promet GMO proizvoda 45 mjeseci.

Direktor Uprave za zaštitu bilja u Ministarstvu poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Jan Boćanski izjavio je da u toj upravi postoje pripremljene varijante za izmjenu Zakona o GMO, ali da od Vlade Srbije još nije dobio zeleno svjetlo da ih prosljedi u daljnu proceduru.

U Misiji EU u Srbiji je potvrđeno da se ta rješenja već nalaze na evaluaciji u Briselu i uskoro bi trebala biti vraćena sa komentarima.

Izmjena zakonske regulative vezane za GMO je hitnija zbog pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) nego zbog eurointegracija, budući da je ovo posljednje sporno multilateralno pitanje u pregovorima o pristupanju STO.

S druge strane, u procesu eurointegracija, poglavlje o sigurnosti hrane, u okviru kojeg se tretira i pitanje GMO, svakako neće biti među prvim poglavljima po otvaranju pregovora o članstvu u EU.
Osnovni postulat STO je zabrana vancarinskih ograničenja trgovini, uključujući i zabrane uvoza, osim zbog razloga zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljaka, a teret dokazivanja opravdanosti i proporcionalnosti mjere u odnosu na rizik je na državi koja mjeru uvodi.

Propisi STO dozvoljavaju uvođenje privremenih mjera ograničavanja prometa nekog proizvoda u slučaju da nisu dostupni relevantni znanstveni dokazi za procjenu rizika od GMO. Međutim, u tom slučaju neophodno je da države u razumnom roku rade na pribavljanju činjenica na osnovu kojih bi bila napravljena objektivnija procjena rizika i ispitane mjere zabrane.

Trajna zabrana, ipak, nije moguća prema pravilima STO, osim ukoliko se znanstveno ne dokaže štetnost GMO proizvoda.

Pomoćnica ministra trgovine Bojana Todorović objašnjava da u STO postoje države koje na liberalniji ili restriktivnji način tretiraju GMO, ali da opća zabrana prometa ne postoji ni u jednoj od 159 zemalja.

"Uzgajanje i proizvodnja uopće ne dotiče STO, tako da mi i dalje možemo imati zabranu uzgoja i to uopće nije predmet razgovora ni sa EU ni STO", izjavila je Todorović.

"Važno je da donesemo zakon koji ne zabranjuje eksplicitno zabranu vanjskotrgovinskog prometa, s tim što možemo uvesti restriktivne režime kontrole, jednostupanjske, dvostupanjske ili kakve već smatramo da su potrebni, i to se može urediti zakonom ili podzkonskim aktima", objasnila je Todorović.

EU, sa čijim pravnim aktima se Srbija želi uskladiti, dozvoljava promet oko 50 GMO proizvoda, a samo dva su registrirana za uzgoj na njenoj teritoriji - i to jedna sorta kukuruza i jedna sorta krumpira.

U svijetu se, kako se procjenjuje, GMO uzgaja na 134 milijuna hektara, od čega je 50 milijuna u SAD, dok se u zemljama Europske unije GMO uzgaja na oko 95.000 hektara, što govori o restriktivnosti zakonodavstva EU na ovom polju.

EU, također, ima jedan od najstrožih sistema izdavanja dozvola za GMO koji se koriste za ljudsku potrošnju.

U EU je obavezno i označavanje svih proizvoda koji sadrže GMO, a označavanje nije obavezno ukoliko sadržaj GMO u proizvodu ne prelazi 0,9 posto ili ako je prisustvo slučajno ili se se tehnički ne može izbjeći.

Promet i uzgajanje GMO sa sobom nosi brojne kontroverze, najprije zbog činjenice da su takvi proizvodi jeftiniji za uzgoj, čime se, na primjer, uzgajivači nemodificirane soje, kukuruza ili stočne hrane stavljaju u neravnopravan tržišni položaj.

Pomoćnica ministra trgovine, međutim, ističe da je, bez obzira na tu činjenicu, ulazak Srbije u STO preduvjet općeg ekonomskog razvitka, kako zbog poruke koja se šalje investitorima, tako i zbog zaštitnih mehanizama koje to članstvo jamči u slučaju bilateralnih trgovinskih sporova i nezakonitih postupanja trgovinskih partnera.

"Ako se gleda u cjelini, ulaskom u STO se više dobija. Neki proizvođači će morati pretrpjeti više konkurencije ali će ukupan balans štete i dobiti svakako biti u korist dobiti", rekla je Todorović.

I profesor Boćanski priznaje da bi uvozom, na primjer, genetički modificirane soje domaći proizvođači obične soje bili ugroženi jeftinijom cijenom uvezenih proizvoda, ali smatra i da bi se mogao ograničiti uvoz proizvoda koji bi mogli štetiti domaćim uzgajivačima nekih strateških poljoprivrednih kultura.

"Srbija ima izuzetno dobre agroekološke uvjete za proizvodnju soje i zato trebamo biti oprezni sa potencijalnim uvozom GMO soje jer bi se to direktno odrazilo na naše proizvođače. Zemljama koje nemaju proizvodnju soje je svejedno, ali nama nije. Mi imamo 180 tisuća hektara genetski nemodificirane soje, po tome smo prepoznatljivi i možemo izvoziti na izbirljivo europsko tržište", rekao je Boćanski.

Na tvrdnje brojnih organizacija "zelenih" i nekih desničarskih stranaka da su GMO generalno štetni po zdravlje u Ministarstvu poljoprivrede imaju sasvim načelan odgovor.
"Mnogi od tih parametara su izvučeni iz konteksta. Čisto sumnjam da bilo kakve institucije rade na tome da unište svoju naciju. Čisto sumnjam da bi i naš Savjet za biološku sigurnost, gdje su istraživači najvišeg ranga, donio neku odluku koja bi bila suprotna interesu naših građana", kaže Boćanski.

Uostalom, proizvodi sa sadržajem GMO se, kako je rekao Boćanski, moraju označiti, i ako neko ima nedoumice ne mora kupovati takve proizvode.

U pismu koje je jedan od najglasnijih protivnika GMO u Srbiji, Ekološki pokret Novog Sada nedavno uputio poslanicima Skupštine Srbije, tvrdi se da GMO izazivaju 65 različitih bolesti, uključujući maligne, kao i da je na laboratorijskim štakorima kojima je davana hrana sa sadržajem GMO utvrđena pojava stereliteta.

Za EU je o pitanju potencijalnih rizika po zdravlje koji proizlaze iz humane upotrebe GMO napravljeno nekoliko interdisciplinarnih izvještaja koji sadrže niz referenci na laboratorijska istraživanja, ali ne i potvrdu da su su GMO generalno štetni.