Među zainteresiranima za otkup soje ima i dosta stranih kuća kojima je naša uljarica vrlo privlačna, posebno nakon što se Hrvatska lani uključila u projekt Dunav soja, koji ima za cilj povećanje zasijanih površina pod GMO free sojom.
Je li soja naša najprofitabilnija uljarica? Za očekivati je da ćemo ove godine imati oko 150 tisuća tona te važne uljarice. Ima i dobre proizvodne rezultate (između 3 i 4t), kao i sve ozime kulture. Soja proizvedena u Hrvatskoj nije genetski modificirana i zato je vrlo tražena.
Kako stvari stoje, soja bi mogla istisnuti šećernu repu i postati jedna od najprofitabilnijih kultura u Hrvatskoj. Cijena soje se kreće od 2,32 i 2,40 kuna po kilogramu, a budući da je lani bila 2,90 kn/kg te zbog povećanog interesa za otkup, proizvođači razmišljaju da ju uskladište i čekaju rast cijena. Ove godine sojom u Hrvatskoj zasijano između 47.000 do 50.000 hektara, što je značajno više u odnosu na razdoblje od prije desetak godina kada je sijana na oko 35.000 hektara.
Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), smatra bitnim za istaknuti da je 70% naših površina pod sojom vezano ugovorima s domaćim tvrtkama koje su kreditirale proizvodnju. On ne isključuje mogućnost da se sva naša GMO free soja otkupi po niskoj cijeni i izveze po visokoj na europskom tržištu, dok mi uvezemo tko zna kakvu i čiju soju za ishranu stoke, za što se kod nas pretežito upotrebljava.
Među zainteresiranima za otkup soje ima i dosta stranih kuća kojima je naša uljarica vrlo privlačna, posebno nakon što se Hrvatska lani uključila u projekt Dunav soja, koji ima za cilj povećanje zasijanih površina pod GMO free sojom.
Vezano uz interes za našom sojom, Nad je podsjetio da je i lani naša soja bila zanimljiva stranom tržištu te napominje kako bi bilo dobro da se to ne dogodi i ove godine te da sve količine prerade u našim preradbenim kapacitetima, a ne da na našoj sirovini profitira strana industrija.
Europa najviše sojine sačme uvozi s prostora Argentine, Brazila. Hrvatska soja međutim, ima vrlo dobre proizvodne rezultate, unatoč sušnim razdobljima. Gotovo 90% sojinog zrna ide na sušenje. "Raduje nas činjenica da 16.000 hektara imamo samo u OBŽ, imat ćemo na raspolaganju oko 50.000 tona soje na razini županije. Kvaliteta se podigla, novi sortimenti imaju i po četiri zrna u mahuni. I to pokazuje da ćemo imati vrhunsku proizvodnju i da će soja u budućnosti biti najprofitabilnija uljarica", kaže Ernest Nad iz HGK.
Poljoprivredni institut Osijek ove je godine imao 75% udjela u strukturi sjetve soje u RH. Njihove sorte su pogodne za sva uzgojna područja u RH. Njihov genetski potencijal i rodnost ide i preko pet tona. Postoje i nove sorte koje su oduševile proizvođače, kao što je Sara. Njezina specifičnost je u velikoj uljnosti zrna, što je bitna stavka za kvalitetu prerade u prehrambenoj industriji.
Foto: depositphotos.com
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
Partner
Televizija Slavonije i Baranje d.o.o.
Super TC, Trg slobode 6,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 (31) 203-000,
fax: +385 (31) 203-111,
e-mail: stv@stv.hr
web: http://www.stv.hr