Rožerio Pašeko, jedan od pet najproduktivnijih farmera u Brazilu, objašnjava kako ostvaruje konstantne prinose soje i kukuruza, zahvaljujući no till konceptu.
Rožerio Pašeko (Rogério Ferreira Pacheco) je jedan od pet najproduktivnijih farmera u Brazilu. Poljoprivredom se bavi od 1985. godine, a no till tehnologiju koristi od 1991. Pod sojom ima 1.000 hektara na glinovitom zemljištu i svake godine pomera granice prinosa, zahvaljujući regenrativnom konceptu obrade. "Za ovakav pristup sam se odlučio, jer mogu da kontrolišem toškove, a i smanjio sam broj radnika. Takođe, erozija je u ovom kraju dosta izražena, pa je no till rešenje", kaže Rožerio.
Naravno, na početku je bilo problema. Prvenstveno se to odnosi na mehanizaciju, jer je bilo pitanje kako sejati u ogromnoj biomasi slame. Potom je došla i nedoumica kako ulagati đubrivo, a na samom kraju i pitanje preciznosti setve. "Nakon 27 godina tih problema više nema, zahvaljujući odličnim sejalicama, kojima sam opremljen. Sve to vreme nisam radio mehaničku obradu", napominje Brazilac. Posledica ovoga je povećanje sa 2,5% na 3.6% organske materije u sloju od 0 do 15 metara. Zemljište zadržava više vlage, biljke imaju jači koren i rastu intenzivnije.
Kada je reč o tehnologiji proizvodnje soje, Pašeko kaže da je dubina ulaganja semena tri centimetra, pri brzini od oko 5,5 km/h: "Pre setve idem na 150 kg 00-00-60. Od đubriva ulažem u setvi 250 kg 04-28-12 i to ispod zone ulaganja semena. Radim na tehnologiji dodavanja azota na osnovu mapa". Prosečan prinos soje u poslednjih pet godina je 5,1 t/ha, a maksimalan prinos je krajem marta bio 6,47 t/ha u simbiozi sa "cover crop" usevima.
Pašeko seje i kukuruz, a prosečan prinos u poslednjih pet godina je 13,8 tona suvog zrna po hektaru. Dubina u setvi je tri centimetra, a prosečna brzina rada 4.5 km/h do 6 km/h. "Pre setve idem na 150 kg 00-00-60. U setvi ulažem 350 kg 12-24-12. Pet centimetara ide ispod semena, ne sa strane. Cilj mi je da dodam oko 85 kg P đubriva", objašnjava ovaj farmer. Dodaje da u kasnijoj fazi radi prihranu sa ukupno 400 kg 45-00-00 u tri faze V5, V8 i V11. Radi i na konceptu kasnije prihrane, pomoću precizne poljoprivrede (mape, senzori, temeltrija, auto pilot) i samohodnog rasturivača. Norma azota za prinos je oko 200 kg/ha.
"Pored troškova đubriva, prosečna potrošnja dizel goriva po hektaru je oko 32 litre, sa žetvom. Radim valjanje, setvu, četiri prihrane, tri zaštite i žetvu. Dodajem oko 900 kg đubriva i semena oko 60.000 biljaka po hektaru. Angažovano je ukupno četiri čoveka na 2.500 ha", govori o potrošnji Rožerio Pašeko.
Farmer iz Brazila kaže da su prednosti no tilla u tome što se štedi na gorivu, manji su izdaci za radnike, veća je biološka aktivnost u zemljištu, kao i veća produktivnost. Poručuje da mana nema, već je jedino potrebno više planiranja, kao i kvalitetnog znanja. Napominje i da uspešan no till zavisi od cover crop useva.
Divlja raž kao pokrovni usev pred setvu kukuruza, suncokreta i soje
"Ko ima mogućnost i dostupni tehnologiju neka krene sa cover crop usevima. Budite strpljivi i pažljio planirajte ulazak u no till, uz konsultacije sa poznavaocima", zaključuje Pašeko.
Izvor: DrAgro magazin, 1/maj 2018
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka
Partner
Sterijina 117,
26300 Vršac,
Srbija
tel: 0658889906,
e-mail: emaildragro@gmail.com
web: http://www.dragro.org/