Sjetva šećerne repe krenula ranije, a otkupne cijene pšenice nešto više

Šećerna repa pod posebnim je povećalom ove godine posebice nakon što je potvrđeno zatvaranje šećerana u Virovitici i Osijeku pa Sladorana Županja ostaje kao jedina hrvatska tvornica šećera, a time i jedina treba šećernu repu.

Kakvo je stanje sa sjetvom, koliko će biti zasijane površine te što je s ostalim kulturama na području Vukovarsko-srijemske županije, Osječka televizija doznala je od Darka Juzbašića, zamjenika pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu.

"Sjetva je dosta uranila ove godine. Vidjet ćemo kako će to završiti i kako će biti s dizanjem temperature tla koja će utjecati na ponik repe“, kaže.

U ovoj proizvodnoj godini planira je se proizvesti na razini 11.000 hektara, a pretpostavlja se da će trećina proizvođača biti upravo s ove županije. 

Zahtjevna za uzgoj 

Osvrćući se na proizvodnju unazad desetak godina, Juzbašić ističe kako je najveći problem u otkupnoj cijeni koja nije bila zadovoljavajuća, a bilo je problema i s digestijom. Također, navodi kako je ona zahtjevna, tehnološka proizvodnja.

"Velika su ulaganja i bez obzira na to što je država kroz nacionalne, ali i dopunske potpore i Mjere ruralnog razvoja sufinancirala i nabavu strojeva i opreme vidimo da je zbog kvota u Europi ova proizvodnja upitna, a prerada se svela samo na šećeranu u Županji“, nabraja problematiku uzgoja ove kulture.

A kada je riječ o samim uvjetima u ovoj županiji, Juzbašić naglašava kako šećerne repa uspijeva, ali ne na cijelom području jer je dosta nižih i neadekvatnih tala za proizvodnju.

"Mi smo negdje oko pet i pol tisuća imali na našoj površini. Nekada je to bilo i 11 i više tisuća. Pregovarati se išlo u Srbiju i Bosnu i oni su htjeli razviti nekakvu proizvodnju, ali to su vremena prije 10-15 godina“, prisjeća se sugovornik dodajući kako se situacija od onda značajno promijenila zbog kvota, jeftine proizvodnje, a i Bosna se opredijelila za žutu kampanju odnosno preradu šećerne trske. "Tako da će biti teško održati ovu proizvodnju kao što je nekada bila“, napominje. 

Miroslav Božić: Otkupit će se svaka proizvedena tona šećerne repe u Hrvatskoj

Ipak, nada se kako bi zatvaranje ostalih tvornica mogli ići u korist poljoprivrednicima s toga područja koji se odluče na njezin sjetvu. 

Otkupna cijena pšenice viša

Što se tiče ostalih kultura, kukuruz će, prema prognozama i ove godine biti najzastupljeniji na našim oranicama. Prema planu naći će se na oko 290.000 hektara, a rast će i uzgoj ječma. S druge strane, nastavit će se negativan trend sjetve uljane repice, a u padu je i interes za pšenicom. 

"Proizvodnja nije profitabilna kao nekada prije. Sjemenski materijal, gnojivo, zaštita i inače sva ulaganja značajno su porasla kod pšenice, a cijene su uvijek iste, kuna do kuna i 10“, kaže ovaj stručnjak. Proizvođači, tvrdi, moraju ostvariti izrazito visoke prinose da bi ostvarili nekakav dohodak što je teško i za to ljudi napuštaju ovu kulturu. 

Prema njegovim riječima, proizvodnja se unazad par godina vrti na nekih 30-tak tisuća hektara, dok je prije 15 godina bila preko 40.000 ha od ukupnih 130.000 s koliko raspolaže ova županija. 

Ipak, oni koji su ju uspjeli sačuvati ove godine, koji su imali prostora, vremena i nisu im trebala obrtna sredstva profitirat će jer je sada otkupna cijena viša. "Ne znamo kada je zadnji puta tako nešto bilo“, napominje. 

Također, poljoprivrednici imaju mogućnost svoj urod prodati ranije po unaprijed dogovorenim cijenama što bi trebalo značiti dodatnu sigurnost za opstojnost poljoprivredne proizvodnje. 

Kakvo je stanje sa sjetvom pogledajte u videu: