Šećerna repa bez korova

Neke značajke šećerne repe i načina uzgoja određuju problematiku suzbijanja korova u repi.
Šećerna repa se sije relativno rano u proljeće, dugo i sporo niče, niskog je habitusa (korovi je lako nadrastu), potreban joj je duži vremenski period da zatvori redove te joj je vegetacijski ciklus relativno dug. Navedene značajke čine ju slabim kompetitorom u odnosu na korove. Uza sve navedeno, u početku vegetacije, upravo u vrijeme kad intenzivno primjenjujemo herbicide, repa je osjetljiva na različite stresne činitelje kao npr. hladno i vlažno proljeće, palež klijanaca, napad buhača, repine pipe i sl.

Stresu pridonosi i intenzivna gnojidba mineralnim gnojivima, primjena zemljišnih insekticida kao i nanošenje zaštitnih sredstava na sjeme repe. Svaka nepovoljna situacija za nicanje i rast repe dovodi u pitanje selektivni učinak herbicida, pa je povećana mogućnost njihovog fitotoksičnog djelovanja.

Korovna flora tipično je okopavinska. Od jednogodišnjih širokolisnih korova najčešće ju zakorovljuju vrste: limundžik (Ambrosia artemisiifolia), šćir (Amaranthus retroflexus), lobode (Chenopodium sp.), vrste roda dvornici (Polygonum), europski mračnjak (Abutilon theophrasti), čičak (Xanthium strumarium), crna pomoćnica (Solanum nigrum), kužnjak (Datura stramonium), samonikli suncokret i dr.

Korijen repe s herbicidom netretirane parcele

Od jednogodišnjih uskolisnih (travnih) korova najzastupljenije su vrste: koštan (Echinochloa crus-galli), svračica (Digitaria sanguinalis), vrste roda muhari (Setaria) te vrste roda prosa (Panicum). Iz skupine višegodišnjih korova u repi se javljaju vrste: osjak (Cirsium arvense), slak (Convolvulus arvensis) i ladolež (Caly stegia sepium) od širokolisnih te divlji sirak (Sorghum halepense), pirika (Agropyron repens) i troskot (Cynodon dactylon) iz skupine uskolisnih korova.

Iako na području uzgoja šećerne repe širom svijeta susrećemo uglavnom iste korove, ipak se sastav orovne flore kako po broju vrsta, tako i po broju jedinki iste vrste, razlikuje od parcele do parcele. Neke ćemo korovne vrste, kao što su bijela loboda, dvornici, ambrozija, koštan, ipak susresti na gotovo svakoj parceli.
Kako o sastavu korovne flore ovisi odabir herbicida, to je poznavanje sa stava korovne flore i stupnja zakorovljenosti neke njive od presudne važnosti za svakog proizvođača.

Načini suzbijanja

Korove u šećernoj repi moguće je suzbijati na više različitih načina. Iako se na manjim površinama prakticira kombinacija kemijskih i mehaničkih mjera (okopavanje), suzbijanje korova u šećernoj repi, osobito na velikim površinama, uglavnom se svodi na primjenu herbicida.

Zbog već navedenih značajki i velikog broja tretiranja, šećerna repa je vrlo interesantna kultura za tržište herbicida, odnosno za kemijsku industriju.
To je vidljivo po broju u Hrvatskoj registriranih herbicidnih pripravaka, koji je podjednak broju registriranih pripravaka u kulturama koje se siju i na desetak puta većoj površini (pšenica) od šećerne repe. Tako su u Hrvatskoj na osnovi 19 djelatnih tvari (herbicida) registrirana 72 herbicidna pripravka.

Zbog dobro organizirane proizvodnje (proizvodnja za poznatog kupca - šećerane) i velikog broja znanstvenih istraživanja, na području suzbijanja korova u repi postignut je veliki napredak. Raniji pristup suzbijanja korova u šećernoj repi svodio se na primjenu herbicida nakon sjetve, a prije nicanja i na jedno tretiranje nakon nicanja repe (u fazi 4-6 pravih listova) i korova. Korovi su u tom stadiju repe porastom uglavnom već poodmakli, pa ovakvim pristupom učinci herbicida nisu zadovoljavali.

Noviji pristupi suzbijanja korova zasnivaju se na višekratnoj primjeni smanjenih dozacija herbicida u kritičnom razdoblju zakorovljenosti koji, ovisno o zakorovljenosti parcele i uzgojnom području, nastupi već kod prvog para pravih listova i traje do zatvaranja redova repe. Ovaj način suzbijanja korova ima puno prednosti i proizvođači šećerne repe su ga dobro prihvatili. Neki proizvođači su, uz višekratnu primjenu smanjenih dozacija herbicida, još uvijek zadržali i primjenu herbicida neposredno nakon sjetve, a prije nicanja repe. Često u ovom roku primjene smanjuju preporučene dozacije upravo stoga što računaju s višekratnom primjenom u vegetaciji repe. Zbog toga ne prikazujemo doze herbicidnih pripravaka, jer se za njih proizvođači odlučuju prema vlastitom nahođenju.