Nezadovoljni domaćom radnom snagom, SAD je izdao čak 49% viza više nego prošle godine za inozemne radnike koji bi pomagali u žetvi trećeg najvećeg svjetskog proizvođača pšenice. Međutim, mnogi od njih su spriječeni doći zbog pandemije.
S velikim se izazovima susreću mnoge zemlje kada je u pitanju inozemna radna snaga u poljoprivredi jer, pandemija korona virusa mnogima je pomrsila planove. Osim Njemačke, Italije i Španjolske s njihovim se nedostatkom bore i u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Naime, ondje se za vrijeme žetve poljoprivredni proizvođači i uslužne tvrtke oslanjaju na inozemne radnike koji su ove godine bili spriječeni doći zbog Covid-19.
Njemačka: Upitno preko 280.000 sezonskih radnika u poljoprivredi
Stoga su proizvođači morali zaposliti srednjoškolce, vozače školskih autobusa i otpuštene radnike kako bi pomogli u žetvi i upravljanju strojevima. No, neki od poljoprivrednika su za reuters otkrili nezadovoljstvo domaćom radnom snagom.
Poljoprivrednici i tvrtke koje se bave žetvom teško pronalaze i zadržavaju radnike, a novi zaposlenici zahtijevaju više obuke i često odustaju. Istovremeno, svako kašnjenje u ovom poslu moglo bi rezultirati povećanjem cijena pšenice, ali i stvoriti problem kada je u pitanju osiguranje zaliha.
Naime, SAD je treći najveći svjetski izvoznik pšenice, a za vrijeme pandemije potražnja za ovim usjevom uvelike je porasla.
Josh Beckley obično računa na migrante koji obavljaju oko 30% posla u njegovoj tvrtki Beckley Harvesting Inc sa sjedištem u Kansasu, a najčešća viza je H-2A koja im omogućuje da mjesecima borave u SAD-u i obavljaju poslove u poljoprivredi. No, ove godine nije imao zaposlene inozemne radnike te je bio primoran naći im zamjenu pri čemu kaže da mnogi Amerikanici nisu bili voljni prijaviti se na takav tip posla. "Nazvali bi me i rekli: Hej čovječe, mislim da ja ipak ne bih trebao napuštati dom s obzirom na stvari koje se događaju", kaže Beckley.
Farmeri koji su odani pristaše američkog predsjednika Donalda Trumpa posljednjih godina postaju sve pouzdaniji u migrantsku radnu snagu. Naime, Trumpova administracija i dalje izdaje vize za rad u poljoprivredi, a pritom u zapošljavanju spriječava tehničke radnike, studente i slične grupe sposobne za obavljanje posla.
Tvrtke koje su angažirane za vršidbu polja u vlasništvu malih poljoprivrednika koji ne posjeduju vlastitu opremu, također zapošljavaju migrante. One posjeduju do tisuću kombajna koji po američkim ravnicama i srednjem zapadu u vrijeme žetve vrše oko 30% polja pod žitaricama.
Broj izdanih viza za upravljače poljoprivrednim strojevima porastao je na 10.798 od listopada 2019. do ožujka 2020., što je tipično za zapošljavanje radnika na kombajnima jer ondje žetva počinje već u svibnju. Prema podacima američkog Ministarstva rada, to je porast od 49% u odnosu na godinu ranije.
Ipak, mnogi nisu mogli doći u SAD kada je već počela žetva. Razlog su ograničena putovanja, stroža kontrola na granicama i strahovi od koronavirusa.
Berba im ovisi o migrantima - Italija traži najmanje 200.000 radnika
Ryan Haffner, vlasnik tvrtke koja se bavi žetvom, planirao je kako će mu 10 inozemnih radnika obaviti najveći dio posla, ali kada je žetva počela, na vrijeme su u SAD stigla samo njih četvorica. "Američka radna snaga je vrlo suzdržana i neodlučna, a neki od njih su odustali već nakon prvog dana", rekao je Haffner.
Čak su i najveći poljoprivrednici koji posjeduju vlastitu opremu imali poteškoće. Tako je Doug Zink koji obrađuje 28.000 jutara ostao bez zaposlenika jer oni iz Južne Afrike nisu stigli sve do kraja lipnja. "Imali smo puno problema s radnicima koji nisu mogli dobiti letove", kazao je Zink.
Sve će ovo utjecati na pokušaj vraćanja profita nakon što su nakon vrhunca u 2013. godini prihodi pali za oko 50%. Pored toga, zarada je još upitnija jer prodaja u Kinu ostaje neizvjesna čak i nakon trgovinskog sporazuma.
Phil Hogan: EU želi biti sigurna da je američko-kineski sporazum u skladu s propisima
Do sada je žetva ozime pšenice završena na 41% proizvodnih površina što je u skladu s prethodnim godinama. Usjev jare pšenice ondje će se vršiti već u kolovozu, ali ako se nedostatak radne snage nastavi i dalje, mogla bi biti ugrožena žetva u sjevernim predjelima i berba jesenjih kultura poput kukuruza.
Tagovi
Autorica