Rusija ove godine pojačava inostranu prodaju te uljarice i mogla bi da poveća isporuku za 70 odsto na godišnjem nivou na više od 1,5 miliona tona.
U Rusiji je odobrena izvozna carina za soju od 30 odsto, prenosi bloomberg pozivajući se na Interfax newswire i njihov neimonovan izvor. Tarifa koja se odnosi na svu soju čija je cena viša od 165 evra po toni, stupiće na snagu 1. februara i trajati do 30. juna.
Rade i na suzbijanju naglog rasta cena osnovnih namirnica poput hleba, brašna, šećera i sunockretovog ulja, na što je ranije ovoga meseca upozorio njihov predsednik Vladimir Putin.
Takođe, njihova Vlada predložila je porez od 25 evra po toni pšenice od 15. februara do 30. juna sledeće godine. Osim toga, potpisala je i sporazum sa proizvođačima suncokretovog ulja i šećera o stabilizaciji cena.
Kada je reč o soji, Rusija ove godine pojačava inostranu prodaju te uljarice i mogla bi da poveća isporuku za 70 odsto na godišnjem nivou na više od 1,5 miliona tona. Kina i Belorusija su njihova glavna izvozna odredišta.
Istovremeno, na globalnom tržištu soje dolazi do značajnih promena. Radi transparentnije trgovine neke prehrambene kompanije, kao i one za stočnu hranu ne žele više da koriste ovu grahoricu gajenu na područjima gde su zbog nje iskrčene šume. Među njima su Tesco, Walmart, Unilever i McDonald's koje su pozvale glavne distributere da prestanu da trguju ovom uljaricom poveznom sa krčenjem šuma u brazilskom Ceradu, velikoj savanskoj regiji i vitalnom skladištu ugljenika, piše reuters.
Potpisnici izjave o podršci "Cerrado Manifesta" kojima su se pridružile još 163 kompanije, u novembru su poslali pismo korporacijama Archer Daniels Midland Co, Bunge Ltd, Louis Dreyfus Company, Cargill Inc, COFCO International i Glencoreu kako bi zaustavili izvoz soje s područja Cerada nakon 2020. godine. Do sada odgovor nisu dobili.
Inače, Brazil je najveći izvoznik soje, a u spomenutoj regiji se proizvodi oko 60 odsto. Prirodna vegetacija u tom delu države igra presudnu ulogu u skladištenju ugljen dioksida. Izgaranje fosilnih goriva i uništavanje šuma povećava emisiju ugljenika, zagreva klimu i doprinosi porastu nivoa mora. Osim toga, pretnja je i divljim životinjama, ali i biljkama.
Zemljoposednici u Ceradu su zakonom zaštićeni i mogu iskrčiti do 80 odsto autohtone vegetacije. Podsetimo, dva miliona tona soje proizvedene na ilegalno iskrčenom zemljištu svake godine stigne u zemlje EU.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka