Rusija izvozi za polovicu manje kukuruza nego prošle godine

U Rusiji se očekivala još jedna žetva pokrovnih usjeva u godini 2019/20. Razlozi za optimizam postojali su zbog povećanja zasijanih površina i gotovo idealnog prezimljavanja usjeva. Međutim, rekordne projekcije usjeva nisu se ostvarile.

Prognozirano smanjenje padalina ostvarilo se u ljetnom periodu. Iako je zasijana površina žitarica porasla na desetogodišnji maksimum, odnosno, za 0,8 hektara ili za tri posto u odnosu na 2018. godinu, na ovogodišnji prinos utjecale su nepovoljne vremenske prilike i u najboljem slučaju, mogla bi se zadržati razina iz 2018. godine.

Sve u svemu, prognoze proizvodnje pšenice za 2019. godinu pale su na gotovo deset milijuna tona od 1. srpnja do 15. kolovoza. Iako se očekuje da će proizvodnja pšenice u Rusiji ipak biti veća nego prošlogodišnja, isporuke za izvoz smanjit će se najmanje za osam do deset posto, navodi UkrAgroConsult.

Prognoziran je i porast od šest posto ukupne površine žitarica i mahunarki u odnosu na prošlu godinu, ali niži je za 10% u odnosu na rekord iz 2017. godine. Istovremeno, stručnjaci procjenjuju niži izvozni potencijal Rusije nego u 2018./19. godini jer su zalihe na petogodišnjoj razini.

Izvoz kukuruza na ključna tržišta smanjen

Prema preliminarnim informacijama, Rusija je izvezla 2,6 milijuna tona kukuruza u rujnu/srpnju 2018/19. To je manje za 54% u odnosu na isti period u 2017/18. vegetacijskoj godini, što je najmanji obujam izvoza još od 2013/14. godine, prenosi Black Sea Grain. Rast izvoza zabilježen je u Kini (+ 115%), Iranu (46%) i Japanu (+ 29%). Izvoz na većini ključnih tržišta je smanjen: Južna Koreja (-98%), Turska (-87%), EU (-51%).

Ukrajinska žetva žitarica iznosi 39,4 milijuna tona

Ukrajinski poljoprivrednici požnjeli su žitarica i mahunarki s površine od 10 milijuna hektara i izvršali 39,4 milijuna tona zrna, navodi press služba Ministarstva agrarne politike i hrane Ukrajine. Konkretno, ukrajinski poljoprivrednici požnjeli su 39,2 milijuna tona ranih žitarica i mahunarki s površine od 9,96 milijuna hektara ili 99,9% od planirane površine, zatim 13.000 tona heljde s površine od 10.000 hektara ili 15% od prognozirane i 74.000 tona prosa s površine od 40.000 hektara ili 44% od planirane. Pored toga, požnjeveno je 492.000 tona suncokreta s površine 281.000 hektara ili 5% od ciljane i 96.000 tona soje s površine 43.000 hektara, što je tri posto od prognoziranih površina. Žitarice su najviše otkupljivane u Odeskoj regiji, točnije 3,1 milijuna tona, u Zaporiziji 3,1 milijuna, zatim u Dnjepropetrovskoj regiji 2,7 milijuna tona i u Mikolajevskoj regiji 2,6 milijuna tona.

Obavezan uvoz suncokreta u Turskoj

U posljednje tri godine u Turskoj je porasla potrošnja mljevenog suncokreta, uslijed povećanja proizvodnje i uvoza sirovina. U sezoni 2018/19. svi ovi pokazatelji dostigli su vrhunac, prenosi UkrAgroConsult. U cilju zaštite lokalnih proizvođača suncokretovog sjemena, Turska aktivno primjenjuje državne propise, privremenim uvođenjem uvoznih carina na uvoz sirovina. Ovo pitanje postaje posebno relevantno u prvoj polovini godine, kada ponuda suncokreta na domaćem tržištu raste, padaju cijene roba lokalnih proizvoda i poljoprivrednici postaju nekonkurentni.

U protekle tri sezone struktura uvoza suncokretovog sjemena promijenila se. Primjećuje se diverzifikacija uzrokovana povećanjem ponude iz crnomorskih zemalja. Moldavija je i dalje ključni dobavljač sjemena suncokreta. Rumunjska i Rusija imaju značajan udio u 2018/19. godini. Udio Ukrajine ostao je neznatan i varirao u rasponu od jedan do četiri posto.

Turska vlada odlučila je podići carine za uvoz sjemena suncokreta sa 20% na 27% do 01. veljače 2020. Dakle, povećane carine bit će na snazi tijekom prve polovine sezone 2019/20. Prethodno je carina povećana sa 13% na 20% do 31. siječnja 2020. S obzirom na smanjenje usjeva, domaća potražnja će zahtijevati pojačan uvoz, koji će ostati na nivou prethodne sezone i čak će neznatno porasti.

Ukrajina - izvoz uljane repice u srpnju bio je pet puta manji nego prošle godine

Izvoz uljane repice u srpnju 2019. godine dostigao je drugi maksimum za ovaj mjesec - tri tisuće tona, ali u ovoj sezoni bio je više od pet puta ispod prošlogodišnjeg maksimuma. Istovremeno, proizvodnja ovog ulja smanjena je samo za 19%, prenosi UkrAgroConsult. Tržište je sada fokusirano na izvoz sirovina jer na snagu stupa zakonodavna uredba u siječnju 2020. godine kojom samo proizvođači imaju pravo na povrat PDV-a na izvoz uljarica. EU je i dalje glavni uvoznik s tržišnim udjelom od 97%. Kina je također značajno smanjila uvoz.

Proizvodnja suncokretovog i sojinog ulja ostaje i dalje na rekordnoj razini, izvještava UkrAgroConsult. Proizvodnja suncokretovog ulja porasla je za 13 posto u odnosu na godinu dana ranije, a proizvodnja soje i uljane repice bila je veća za 36,7%, odnosno 54,7% na godišnjem nivou. Proizvodnja mljevene uljane repice u travnju 2018/19 dostigla je svoj tromjesečni maksimum.