Repina muva ima od dve do tri generacije godišnje, od kojih je najštetnija prva koja se javlja u početnim fazama razvoja šećerne repe.
Na području delovanja terena Novog Sada usevi šećerne repe se u zavisnosti od vremena setve nalaze u fazi od pet do sedam listova razvijeno. Vizuelnim pregledom useva registrovano je prisustvo jaja repine muve (Pegomya betae) na do četiri odsto biljaka, izveštava Prognozno-izveštajna služba zaštite bilja.
Repina muva ima od dve do tri generacije godišnje, od kojih je najštetnija prva koja se javlja u početnim fazama razvoja šećerne repe. Prezimljava u stadijumu lutke u zemljištu.
Štete pričinjavaju larve koje se ubušuju u list i hrane se parenhimom, prilikom čega obrazuju mine. Mine se spajaju u jednu veliku mehurastu minu, u kojoj se vide larve i ekskrementi. Delovi napadnutog lišća ili celi listovi venu, žute i suše se. Takođe, vizuelnim pregledom useva registrovano je prisustvo krilatih formi lisnih vaši (Aphididae) na sedam odsto biljaka.
U toku je naseljavanje ovih štetočina na useve šećerne repe.
Za sada se ne preporučuje primena hemijskih mera zaštite, a RC Novi Sad nastavlja sa praćenjem štetnih organizama u usevima šećerne repe i signaliziraće pravo vreme za tretman.
Šećerna repa - najveće potrebe za vodom od početka sklapanja redova
Inače, šećerna repa Beta vulgaris var. sacharifera pripada grupi najproduktivnijih industrijskih biljaka. Prvo se uzgajala u vrtovima zbog jestivog lišća i kao stočna hrana. Danas se prvenstveno uzgaja kao sirovina za proizvodnju šećera, dok je potisnuta njena upotreba u gastronomiji. Upotrebljava se i za proizvodnju alkoholnih pića.
Izvori
Tagovi
Autorka