Rekordne cijene sjemena dovele ratare u nedomicu: Posijati tavanušu ili certificirano?

Posijati tavanušu ili certificirano sjeme pitanje je koje ovih dana muči poljoprivrednike s obzirom na rekordne i povijesno visoke cijene sjemena. 

Da nije Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja izglasan, vjerujemo da bi se većina odlučila za tavanušu, no ovako su brojni ratari, ali i stručnjaci u nedoumici, a najviše od svega zanima ih kada počinje njegova primjena. 

Upit smo i sami poslali Ministarstvu poljoprivrede koje nam je odgovorilo kako se odredbe Zakona neće primjenjivati na sjetvu koja je u tijeku. Na snagu, naime, stupa 1. siječnja 2022. godine.

"Zakon o sjemenu uvodi obvezu dorade sjemena s poljoprivrednog gospodarstva samo za biljne vrste iz skupina strnih žitarica, uljarica i predivog bilja, čija ukupna proizvodna površina na poljoprivrednom gospodarstvu nije veća od sedam hektara", podsjećaju. 

HPK upozorio na poskupljenja

Nadalje, pojašnjavaju, od obveze dorade sjemena s poljoprivrednog gospodarstva izuzima se sjeme povrća, krumpira, krmnog bilja, repa kao i biljne vrste upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao "čuvane sorte" ili "sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima", sorte upisane na drugim sortnim listama, poljoprivredni proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj poljoprivredi, lokalne populacije i sorte koje nisu upisane na sortnim listama i nisu zaštićene oplemenjivačkim pravima.

Također, za dorađivače koji će vršiti doradu sjemena s poljoprivrednog gospodarstva propisani su jednostavniji uvjeti za upis u Upisnik dobavljača, a na taj način sami poljoprivrednici će moći vršiti doradu. Na taj način spriječiti će se širenje štetnih organizama koji su bitni čimbenik gospodarskih gubitaka, uz minimalno opterećenje poljoprivrednih proizvođača.

S nama je cijelu situaciju, koja i njega zabrinjava prokomentirao zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić. 

"Isto pitanje zatražio sam i sam od Ministarstva, a rekli su mi kako se još ove godine neće striktno pratiti i vršiti kontrola tko je što zasijao", otkriva nam. 

Podsjetio je i kako je Komora od samoga početka imala jasan stav prema Zakonu, upozorila resorno Ministarstvo na moguće poskupljenje, no oni to nisu poslušali. "Rekli smo im da će sjemenske kuće iskoristiti tu priliku", ističe. 

Gnojiva skupa, a obvezna

No, nije problem samo sjeme, cijene repromaterijala također bilježe povijesne rezultate, a izgledno je da će brojni ratari, zbog gnojiva koje je 200 do 300 puta skuplje, preskočiti jesensku gnojibu. 

"Sarkastično sam nedavno rekao da je cijena uree tolika da će je početi pakirati i prodavati po kilogram. Dođeš u ljekarnu i kažeš: molim 17 kg KAN-a", opisao nam je nedavno situaciju u kojoj su se zatekli poljoprivrednici, baranjski ratar Petar Pranjić. 

Ipak, Brlošić podsjeća, u Pravilniku o vrsti sjemena koje se tretira prije stavljanja u promet ili prije upotrebe za vlastitu proizvodnju jasno stoji da se pšenica mora tretirati prije sjetve stoga će svi bez obzira na cijenu to morati napraviti. 

Počela sjetva ozimina: Bez jesenske gnojidbe, a sjeme - tavanuša

A priče kako su ove godine ratari zaradili na svojim usjevima zbog rekordno zabilježenog otkupa pšenice, mogu se "baciti u vodu", što potvrđuje i sam zamjenik predsjednika HPK.

"Poskupljenje je došlo nakon što su ratari sve prodali tako da oni od toga nisu imali ništa", zaključuje.