Ratari traže 2,40 kune za pšenicu, otkupljivačima previše i 1,50 kuna

Budu li ratari tražili 2,40 kuna za kilogram pšenice, kako to ovih dana najavljuju Nezavisni hrvatski seljaci, Vladu čeka još jedno vrelo ljeto pregovaranja i obećanja. Trenutačna kretanja na burzama i izvanredni prinosi u Rusiji i Ukrajini, čemu u prilog govori i ukinuti embargo na izvoz iz tih zemalja, pokazuju kako će ovogodišnja žetva pšenice biti dobra, iznad očekivanja, a isto tako i u Hrvatskoj.

Cijene se, naime, ovih dana kreću od 1,30 na budimpeštanskoj burzi do 1,70 kuna za kilogram na newyorškoj pa se izjave čelnika NHS-a Mate Mlinarića kako unatoč zakonima tržišta hrvatski seljaci zaslužuju više, u čemu bi im i Vlada trebala pomoći, u najmanju ruku čine donkihotovskim.

Dobra žetva

No, kako je u seljačkim redovima sve više političara, očito je da će se cijena najvažnije krušarice i ove godine krojiti tako, dok svjetski analitičari prema Reutersu očekuju dalji pad cijena pšenice uzrokovan pritiskom jačeg dolara, stanjem u Grčkoj i brigom o globalnom rastu, dobrom žetvom te padom zainteresiranosti burzovnih mešetara zbog još dobrih zaliha u svijetu. Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže da su maštanja o 2,40 kuna za kilogram u najmanju ruku bolesna.

Unatoč prvotnim procjenama, žetva će i u Hrvatskoj biti jako dobra, što znači da će pšenica, budu li se poštivale cijene na burzama u okruženju, u nas biti najviše 1,50 kuna za kilogram. Jedino što se događa da zbog nedostatka skladišnih prostora veći u pravilu ucjenjuju male da im pšenicu prodaju u bescjenje. Mlinarićeve izjave kako neke bosanskohercegovačke tvrtke u Slavoniji kupuju pšenicu koja još nije ni požeta po 2,10 kuna, Laslo drži neistinitima. Kao da ne mogu jeftinije kupovati na burzama u okruženju, čudi se, te dodaje da se oni koji za pšenicu budu tražili 2,40 kuna ne trebaju ni baviti poljoprivredom. Uzme li se u obzir prosječni urod od primjerice 5 tona po hektaru i otkupna cijena od 1,50 kuna za kilogram, prihod po hektaru iznosi oko 7500 kuna - s poticajima oko 10.000 kuna - što znači da bi s troškom proizvodnje oko 5000 kuna, seljaci, prema nekima, mogli dobro zaraditi.

No, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić smatra kako je seljak stalno na gubitku dok se ne urede pitanja oko farmerskog sjemena i skladišnice, čime bi se riješilo oko 85 posto problema povezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Do tada nikakvi seljački zahtjevi nisu nerealni, pa ni 2,40 kuna za kilogram, s obzirom na to da će sadašnja cijena, za koju on drži da je 1,60 kuna, do kraja godine, tvrdi, narasti na najmanje 2,20 kuna.

Prerano za špekulacije

U mlinarsko-pekarskoj industriji, s obzirom na to da žetva tek počinje, nitko još ne želi špekulirati s cijenama. Na to ih i te kako podsjeća 2008. s visokih 1,50 kuna za kilogram, da bi zbog drastičnog pada cijena brašno u 2009. prodavali po 1,40, čak i po kunu, kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić, ističući da je to mlinarsko-pekarsku industriju 2009. stajalo 237 milijuna kuna gubitaka, od čega se nisu oporavili ni 2010.

Barišić kaže da ne zna kolike su preostale zalihe pšenice iz lanjske godine, no s dobrom ovogodišnjom žetvom pšenice, čak ni sa 50.000 ha manje zasijanih površina, neće nedostajati, niti će biti drastičnih oscilacija i nestabilnosti u njezinoj cijeni, koja je od 20. lipnja u blagom padu.

- Špekulirati o tome kolika će ona biti u konačnici, sada je u najmanju ruku neozbiljno i neodgovorno. Treba prvo požeti pšenicu i pospremiti je u silose, a tržište će učiniti svoje - kazao je Hrvoje Filipović, vlasnik Granolia, jedan od najvećih otkupljivača pšenice i proizvođača brašna u RH.

Iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja priopćili su kako je lani zasijano oko 135 tisuća hektara pšenice, otprilike pet-šest posto manje nego što smo imali u nekim prosječnim godinama. No za žetve se očekuje dobar prinos, što znači da će pšenice biti dovoljno za hrvatske potrebe. Dapače, oko 150 tisuća tona završit će i u izvozu, kazali su.

Autor: Jolanda Rak Šajn