Rad na logistici, ulaganje u infrastrukturu i otvaranje tržišta Turske, Egipta, Kine i Indonezije, potrebni su za veći izvoz žitarica iz Srbije, rečeno je na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu. Pogledajte koliki rod se očekuje ove godine.
Proizvodnja žitarica i uljarica u Srbiji može ubrzano da se razvija, ukoliko se obezbede nova tržišta, kao što su Egipat, Turska i Indonezija, rekao je ministar poljoprivrede Branislav Nedimovć na tradicionalnom Danu žitara na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu. Tom prilikom je rekao i da će prvi kontigent suncokretovog ulja krenuti ka Turskoj već sredinom jula, ranije nego što to Sporazum o slobodnoj trgovini sa ovom državom predviđa.
"Na samitu Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana razgovaraće se sa predstavnicima Egipta i Kine o otvaranju tržišta. Osim toga, bitno nam je i ulaganje u infrastrukturu, jer je rečni prevoz čak devet puta jefitniji. Luke su jedan od ključnih problema, koje bi trebalo da rešavamo. Kada je reč o ledu na rekama, ledolomci će biti u našem vlasništvu sledeće godine", rekao je Nedimović.
Miloš Milovanović, koordinator FAO i EBRD projekata u Srbiji rekao je da rast proizvodnje i prinosa, koji je u prethodnih 10 godina iznosio između 26% i 34% u zavisnosti od kulture, nije praćen rastom izvoza, koji je za isti period iznosio samo 5%. Dodao je i da su skladišni kapaciteti u tom periodu duplirani i iznose osam miliona tona, ali i da je problem da se u jeku sezone primi sva roba.
Na osnovu cena iz septembra 2017. godine, mesečna cena skladištenja u Srbiji iznosi 1,5 €/t za pšenicu, 1,41 €/t za kukutuz i 4,15 €/t za soju. Silos u Bogojevu se koristi isključivo za izvoz, sa kapacitetom 30.000 tona.
"Problemi sa kojima se suočavamo su u vezi sa opremljenošću, institucionalnim i pravnim okvirom. Moramo da radimo na logistici, a posebno na rečnoj infrastrukturi, jer tri četvrtine žita u Srbiji putuje ovim putem. Železnica se koristi svega 6%", rekao je Milovanović i dodao da je neophodno raditi na harmonizaciji fitosanitarnih procedura, kao i posvetiti pažnju klasifikaciji žitarica.
Vasil (Vasyl) Hovhera iz Evropske banke za obnovu i razvoj Ukrajine objasnio je da je ova zemlja imala ogromna ulaganja u infrastrukturu, a da je to rezultovalo izvozom od 43,9 miliona tona, od proizvodnje koja iznosi 66 miliona tona. Dok su 2000. godine jedva bili dovoljni sami sebi, 2016. je proizvodnja pšenice porasla za 155%, dok je kukuruz "eksplodirao" sa 630%. Proizvodnja je sa 1,3 miliona tona žitarica porasla na 43,9 miliona tona.
Direktor Udruženja Žita Srbije Vukosav Saković potvrdio je važnost otvaranja tržišta i slobodne trgovine, a posebno je naglasio da 49 članica ovog udruženja imaju proizvodnju na 980.000 hektara. "Poslednje tri godine naše članice ostvaruju tri miliona tona izvoza godišnje. Izvoz, kada je reč o poljoprivredi, porastao je za 11,41%, odnosno 3,2 milijarde dolara, dok je uvoz porastao za 13,47%, odnosno 1,6 milijardi dolara", rekao je Saković.
Očekivani rod 2018. godine
|
Zasejane površine (ha) |
Prosečan prinos (t/ha) |
Očekivani rod (t) |
Mogući izvoz (t) |
Pšenica |
675.000 |
4.56 |
3.078.000 |
1.500.000 |
Kukuruz |
900.000 |
6.00 |
5.400.000 |
1.500.000 |
Uljana repica |
50.000 |
3.74 |
187.000 |
154.000 |
Soja |
220.000 |
2.65 |
583.000 |
153.000 |
Suncokret |
245.000 |
2.95 |
722.000 |
230.000 |
Tagovi
Autorka