Veoma suvo vreme tokom jeseni i gotovo tri i po meseca bez kiše doprineli su slabom razvoju pšenice. To je zadalo velike probleme kikindskim paorima. Oni su ovih dana čak u dilemi da li da pojedine parcele preseju i tako zemljište pripreme za prolećnu sezonu.
Zbog kasnijeg nicanja pšenice na vojvođanskim njivama mnogi poljoprivrednici razmatraju mogućnost presejavanja useva pod žitom. S druge strane uljana repica na mnogim parcelama nije nikla, a razlog je veoma suvo zemljište tokom jeseni. Kako prenosi RTV, poljoprivrednici u Kikindi uskoro bi trebali da počnu tretmane i zaštitu od bolesti na ozimim usevima, pre svega pšenici.
Veoma suvo vreme tokom jeseni i gotovo tri i po meseca bez kiše doprineli su slabom razvoju pšenice, koja je u decembru, kada je trebalo da bude u fazi bokorenja, tek počela da klija. To je zadalo velike probleme kikindskim paorima. Oni su ovih dana čak u dilemi da li da pojedine parcele preseju i tako zemljište pripreme za prolećnu sezonu. Poljoprivrenik iz Kikinde, Branislav Kockar, tvrdi da je pšenica tek sad nikla i nalazi se u početnoj fazi bokorenja. On nema ideju šta će da uradi, dodajući da je za predstojeći period najavljeno još padavina, pa paori ne mogu mehanizacijom da uđu u njive, iako je vreme da krenu sa prihranom pšenice.
Međutim, problema je bilo i sa drugim kulturama. Zbog pojave bolesti na parcelama pod šećernom repom prošle godine, mnogi ratari su sada oprezniji s takozvanom kraljicom polja. Na severu Banata će pod šećernom repom ove godine biti manje površina. Poljoprivrednik iz Banatskog Velikog Sela, Petar Latinović kaže da šećernu repu seje već duže od 50 godina i sve što je izgradio, bilo je zahvaljujući repi. Ipak, prošle godine su se dogodili ozbiljni problemi s repom zbog bolesti, pa je od 80 jutara repu uspeo da proizvede samo na polovini površina.
Pšenica je i dalje prilično slaba, tako da je neophodno da se u narednom periodu pospeši njen rast. Agronomi savetuju da je neophodna primena biostimulatora, naročito dok je žito u ranoj fazi razvoja. Stručnjaci za zaštitu bilja savetuju da je u sadašnjem stanju pšenicu potrebno tretirati biostimulatorima, zato što je pšenica zakasnila u porastu čak dva meseca. Ta kultura je kasnila u samom startu i kasnije je ponikla, pa joj treba dati malo hrane.
Uslovi za jesenju setvu bili su teški i za proizvođače uljane repice. Ona je na vojvođanskim poljima posejana na više od 35.000 hektara. Robert Nemeš iz novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo tvrdi da je repica prošla još gore od pšenice jer joj je seme sitnije i neotpornije. Tokom jeseni je došlo do provociranja nicanja, ali je vreme bilo jako suvo i prve kiše počele su tek sredinom novembra, tako da na nekim parcelama nije ni došlo do nicanja. Nemeš dodaje da će predstojeći period biti odlučujući za proizvodnu godinu, a na paorima je da pravilnim odabirom sortimenta, uzimajući u obzir i vremenske uslove, naprave pravi izbor i spremno započnu prolećnu sezonu.
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autor