Prva prihrana pšenice i uljane repice - koja gnojiva koristiti?

Prihrana je neizostavna agrotehnička mjera kojom se biljci stavljaju na raspolaganje biogeni elementi čija je uloga osigurati nesmetan rast i razvoj kao preduvjet za ostvarenje visokih prinosa odlične kvalitete.

Čim se dnevna temperatura zraka ustali na iznad 5℃ potrebno je, bez odugovlačenja, krenuti s prvom prihranom kako se ne bi propustio optimalan rok za njezino obavljanje.

"Preskočena prva prihrana ili njeno kašnjenje uzrokovat će gladovanje usjeva i u startu smanjiti šansu za ostvarenje željenog i očekivanog uroda", upozoravaju iz tvrtke Petrokemija.

Oprezno s dušikom

Kako kažu, ona treba biti dobro isplanirana i provedena dušičnim gnojivima. Kolika je stvarna količina ovog elementa potrebna za prvu prihranu konkretnog usjeva može se izračunati na temelju poznavanja ukupne potrebe pšenice i uljane repice za dušikom, utvrđene gustoće sklopa i podatka o zalihi dušika u tlu (Nmin analiza).

Primjeni li se prevelika količina dušika može doći do bujnijeg rasta nadzemne mase u odnosu na razvoj korijenovog sistema, koji će zbog toga imati slabiju moć usvajanja hraniva. Isto tako se biljke plitko ukorjenjuju zbog čega će im sposobnost podnošenja stresnih uvjeta izazvanih dužim sušnim periodima u kasnijim fazama razvoja biti znatno smanjena, upozoravaju iz ove tvrtke.

Kako kažu, plitko ukorijenjena uljana repica sklona je polijeganju, a jako bujna nadzemna masa podložnija je napadu bolesti i štetnika. "Ako se pak primjeni nedovoljna količina dušika na početku vegetacije ne stimulira se regeneriranje korijena i lisne mase, te usjevi zaostaju u rastu i razvoju što rezultira smanjenom količinom i kvalitetom uroda", napomenuli su iz Petrokemije.

Koja gnojiva koristiti?

Najbolji izbor za prvu prihranu su formulacije mineralnih gnojiva koje sadrže amonijsko-nitratni oblik dušika.

Takav oblik biljke su u stanju brzo usvojiti i ugraditi u životno važne spojeve, a ako i dođe do nepovoljnih temperaturnih oscilacija zbog čega se usporava metabolizam biljke, nitratni dušik se skladišti u biljci bez neželjenih posljedica.

Iz Petrokemije tvrde da amonijski pak ima sposobnost vezanja na koloidne čestice tla što ga čini postojanijim u tlu i duže biljci na raspolaganju. "Zadovoljavajuća količina dušika koju treba usjevima osigurati u prvoj prihrani je 40-60 kg/ha jer biljke u ovoj fazi razvoja nemaju dovoljno razvijen korijen za usvajanje većih količina hraniva", savjetuju.

Usjevi pšenice i uljane repice posijani u optimalnim rokovima sjetve uz primjenu svih potrebnih agrotehničkih mjera trenutno su u dobroj kondiciji, a da tako i ostane treba ih prihraniti s mineralnim gnojivom KAN-om ili ASN-om.

Naime, KAN je mineralno gnojivo koje uz dušik sadrži još kalcij i magnezij, sekundarna hraniva vrlo važna za nesmetan rast i razvoj. Dušik i magnezij su značajni elementi za nesmetano odvijanje fotosinteze, a povećanjem intenziteta fotosinteze povećava se i prinos. Pozitivna svojstva KAN-a će naročito doći do izražaja na tlima kisele reakcije.

ASN je mineralno gnojivo, koje sadrži dva vrlo važna građevna elementa, a to su dušik i sumpor. Sumpor pospješuje iskorištenje primijenjenog dušika, a osim toga sudjeluje u izgradnji proteina, aminokiselina, enzima, vitamina biotina i tiamina, te povećava sadržaj ulja. "Primjeni li se ASN na tlima alkalne reakcije i u sušnim uvjetima njegov učinak će biti maksimalan", ističu iz Petrokemije.

Kako kažu, bez obzira koju od ovih dviju formulacija odabrali za prvu prihranu nećete pogriješiti. Okvirna količina, koja u ovoj fazi razvoja pšenice i uljane repice može zadovoljiti njihove potrebe za dušikom je 150 do 250 kg/ha ASN-a ili KAN-a, zaključili su.

Za više informacija obratite se tvrtki na jedan od niže navedenih kontakata ili na besplatni broj telefona 0800 647 647.