Proljetna sjetva: Ratare očekuju tjedne kotacije cijena?

Ratari mogu očekivati još jednu dobru godinu u tehnološkom smislu, ali i kada su u pitanju financijski pokazatelji jer su cijene otkupa uglavnom zadnjih godina očekivane, čulo se na konferenciji u HGK, Županijskoj komori Osijek o sjetvi jarih kultura, ali i podsjetniku na obavljenu jesensku sjetvu.

Jednoglasni u tome su Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) Goran Jukić, Relja Kovačić, izvršni direktor sektora trgovanja i kooperacije Žito d.o.o. Osijek, Damir Leko, direktor prodaje kutinske Petrokemije, kao i Igor Mikulić, viši stručni suradnik u Odsjeku za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo ŽKO. 

Tjedne kotacije cijena 

Relja Kovačić je naglasio da u Žito d.o.o. otkupljuju i ugovoraju sve kulture, ali da prvi put izlaze s tjednim kotacijama cijena. To znači da se koriste cijene posljednjeg trgovanja na burzama u Europi. Odnosno, oni koji žele, mogu prilikom ugovaranja i ugovoriti cijenu koju će dobiti prilikom otkupa nakon žetve. "Jedini imamo i uljaru na ovom području i radujemo se da će i proizvodnja suncokreta biti u laganom rastu", rekao je Kovačić.

Da se siju slične površine kao i prošle sezone, s tim da se negativan trend nastavlja kod uljane repice, napomenuo je državni tajnik Majdak. 

"Na tržištu vidimo da je na godišnjoj razini porasla cijena svih žitarica između 18 i 23 posto što je rezultat takvih pojava na svjetskom tržištu. Uskoro očekujemo žetvu i u južnoj polutki pa ćemo vidjeti kakva će tada biti. Sadašnji trend nepovoljno utječe na cijenu stočne hrane u Hrvatskoj što se loše odražava i na poslovanje stočara”, rekao je.

Prošlogodišnji prinos šećerne repe, dodao je, bio je iznad 70 tona po hektaru čime smo bili i znad europskog prosjeka. "Moram naglasiti da će se zadržati sadašnje stanje i sjetva na 10,5 tisuća hektara godišnje”, napomenuo je Majdak.

Pšenica je posijana na oko 145 tisuća hektara, što je oko devet tisuća hektara više u odnosu na godinu ranije, dok je uljana repica posijana na 30 tisuća hektara, ili na gotovo deset tisuća hektara manje. Očekuje se i da će kukuruz biti posijan na 290 tisuća hektara, odnosno četiri tisuće hektara više u odnosu na prošlogodišnju sjetvu. Sjetva suncokreta planira se na 45 tisuća hektara, što je sedam tisuća hektara više nego prošle godine, a soje 80 do 85 tisuća hektara, što je povećanje od jedan posto, čulo se u HGK. 

U Hrvatskoj imamo oko 72.500 tona certifciranog sjemena, što je oko četiri tisuće tona više nego prošle godine, naveo je Jukić iz HAPIH-a što znači da će za pojedine biljne vrste biti dovoljno količina.

Dovoljno gnojiva za proljetnu sjetvu  

Prema njegovim riječima, sjemena za soju trebalo biti oko 10,5 tisuća tona, što je više od naših potreba, pa bi oko 20 posto moglo biti i za izvoz. Planira se i oko 5.800 tona certificiranog sjemena kukuruza. Dio tog sjemena se uvozi, dodao je, a iako je problem je što neke međunarodne tvrtke nisu mogle proizvesti planirane količine, u RH se pojavilo nekoliko novih stranih tvrtki, tako da ni ovog sjemena ne bi trenalo nedostajati. 

Na upit kako komentira porast cijena mineralnih gnojiva, na što se žale poljoprivredni proizvođači, Damir Leko je odgovorio da je Petrokemija i dalje najjeftinija uspoređujući se za zemljama u okruženju. No, u odnosu na prošlu godinu cijena sirovina, plina, ugljičnog dioksida i drugih stavki je porasla.

Otpremljeno je 167.000 tona mineralnih gnojiva za potrebe prihrane ozimih kultura i proljetnu sjetvu, a u ožujku i travnju planiran je plasman još 90 tisuća tona. Dakle, s ukupno 257.000 tona gnojiva pokrili bi sve potrebe te ostvarili 15 posto veću isporuku od prošlogodišnje.