Proizvodna kvota šećerne repe

Republika Hrvatska ovih dana očekuje i službenu potvrdu završetka pregovora u poglavlju 11 - poljoprivreda i ruralni razvoj.
Jedno od osjetljivijih pitanja je proizvodna kvota za šećer koja će biti određena Hrvatskoj. O tijeku pregovora te budućnosti proizvodnje šećerne repe i hrvatske industrije šećera razgovarali smo s Miroslavom Božićem, ravnateljem Uprave za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Jesu li pri završetku pregovori s EU vezani uz proizvodne kvote šećera? Tko su pregovarači za poljoprivredni sektor?
- Nadamo se da su pristupni pregovori s EU doista pri kraju, pri čemu očekujemo službenu potvrdu okončanja pregovora u poglavlju 11 - poljoprivreda i ruralni razvoj, na međuvladinoj konferenciji 19. travnja. Na stručnoj je razini prethodno postignut dogovor za glavninu pitanja iz područja poljoprivrede o kojima se pregovaralo, uključujući i proizvodne kvote za šećer i mlijeko. Dosadašnja dinamika pregovora, odnosno zastoji koje smo imali u pojedinim fazama, uvelike su bili posljedica stajališta pojedinih zemalja članica EU. U pregovorima s hrvatske strane sudjeluje stručni tim sastavljen od većeg broja ljudi jer poljoprivredno poglavlje je veoma opsežno i obuhvaća različita pitanja. Na vrhu naše pregovaračke piramide za sva poglavlja je glavni pregovarač Ivan Drobnjak, a ostatak u najvećoj mjeri čini državna uprava te predstavnici partnerskih skupina koji su bili uključeni u izradu pregovaračkih smjernica i s kojima su u raznim fazama pregovora bila komentirana pregovaračka stajališta. Što se tiče neposrednog sudjelovanja u pregovorima, najčešći sugovornici predstavnika Europske komisije s kojima se pregovara bili su članica pregovaračkog tima za poljoprivredu i ja kao voditelj radne skupine za poglavlje 11. Naravno, ključnu ulogu u odobravanju pregovaračkih stajališta, kao što je to bilo i u ostalim zemljama pristupnicama, imao je čelnik nadležnog državnog tijela, u našem slučaju ministar poljoprivrede.

Manjak šećera na europskom tržištu

Kako Vi vidite budućnost naše industrije šećera u EU, s obzirom na to da će Hrvatska imati ograničenje proizvodnje šećera od šećerne repe?
- Najiskrenije, ja sam umjereni optimist koji pokušava što realnije sagledati sve okolnosti. Ulaskom u EU Hrvatskoj se otvara veliko tržište, na kojem postoji manjak šećera iz vlastite proizvodnje. Smatramo da to predstavlja određenu šansu za naše proizvođače, iako ne u onoj mjeri koliko smo se nadali na početku pregovora. Naime, upravo zbog situacije na tržištu EU nakon reforme sektora šećera smatrali smo da je legitimno očekivati zadržavanje postojeće razine proizvodnje naše šećerne industrije, koja je oko 300 tisuća tona godišnje. Kao što znate, u sektoru šećera nas očekuje sustav proizvodnih ograničenja koja postoje još jedino u sektoru mlijeka. Međutim, ishod pregovora je proizvodna kvota šećera od repe koja odgovara razini naše potrošnje u referentnom razdoblju (RH godišnje troši oko 200.000 tona šećera, nap.ur.). To nam ne ostavlja puno prostora za izvoz u druge zemlje članice nakon što Hrvatska pristupi Europskoj uniji. Naša će prednost biti zasebna kvota sirovog šećera za rafiniranje u prijelaznom razdoblju od tri godine. No čini se da kretanja na svjetskom tržištu idu na ruku proizvođačima šećera pa tu također vidim veliku šansu. Posebice kad se uzme u obzir golemi potencijal proizvodnje za energetske potrebe, a ne samo unutar prehrambenog lanca.

Prijelazno razdoblje za trščani šećer

Što će biti s uvoznim kvotama za sirovi trščani šećer?
- Uvozna kvota za trščani šećer neće biti ukinuta, budući da je i u EU uvoz sirovog šećera praktički moguć samo u okviru carinske kvote. Za hrvatsku je industriju važno da ćemo imati tijekom prijelaznog razdoblja od tri godine svoju vlastitu kvotu sirovog šećera za rafiniranje koja će poslije postati zajednička EU kvota.

Što se trenutno događa na tržištu šećera u Hrvatskoj i u EU?
- Na sadašnje stanje utječu brojni čimbenici, uključivo i špekulacije najvećih igrača na svjetskom tržištu. U posljednjih nešto više od pola godine bilježimo iznimno visoke cijene šećera na svjetskom tržištu kakvih nije bilo u posljednja dva desetljeća. To vrijedi kako za rafinirani, tako i za sirovi šećer od trske koji zapravo dominira u svjetskoj trgovini. Naravno da se to u određenoj mjeri odrazilo i na kretanja u Hrvatskoj. Međutim, za naše je potrošače jako važno da je šećer u Hrvatskoj trenutačno cjenovno najprihvatljiviji u odnosu na zemlje užeg i šireg okruženja. Mislim da je takva politika šećerana razborita.

Izvezli 1,5 milijuna tona šećera

Koliko Hrvatska godišnje izvozi šećera od repe?
- Lani je primjerice izvezeno 193 tisuće tona šećera ukupne vrijednosti 125 milijuna dolara. Posebno je impresivan podatak da smo od 2002. godine izvezli 1,5 milijun tona šećera ukupne vrijednosti oko 1,15 milijardi USD. To pokazuje da je riječ o industriji koja uspješno posluje na europskom tržištu bez ijedne kune izvoznih subvencija te da su mjere koje smo do sada poduzeli u sektoru šećera bile opravdane.

Koncentrirana EU proizvodnja

Koje su posljedice provedene reforme tržišta šećera u EU i kako se to odrazilo na hrvatsku industriju šećera?
- Najvidljivija posljedica za naše proizvođače bila je pad cijena šećera na tržištu EU, tako da izvoz hrvatskog šećera u EU nakon reforme više nije donosio onu razinu prihoda kao što je to bilo prije reforme. Međutim, posljedice su mnogo veće u EU, gdje je provedena velika reorganizacija tržišta na način da su mnoge tvrtke napustile proizvodnju te je sektor šećera danas još više koncentriran nego prije. Na tržištu EU danas dominira mali broj iznimno velikih proizvođača šećera, pri čemu je broj aktivnih rafinerija prepolovljen u posljednjih pet-šest godina. Također, reforma je dovela do određenog pada ukupne proizvodnje šećera, tako da na tom tržištu postoji manjak ponude u odnosu na potrošnju.

Hrvatska 19. travnja zatvara pregovaračko poglavlje o poljoprivredi

Autor: Zdenka RUPČIĆ