Prognoza EU: Površina obradivog zemljišta nastavit će padati

Količina zemljišta koja se koristi u poljoprivredne svrhe u EU nastavit će padati između 2017. i 2030. godine, što je rezultat povećane urbanizacije u Europi. No, taj pad neće zaustaviti povećanje proizvodnje pojedinih obradivih kultura u istom razdoblju, objavila je Europska komisija.

U izvješću se navodi da je poljoprivredno zemljište koje se koristi u EU nastavilo padati tijekom proteklih nekoliko godina, a taj trend će se nastaviti do 2030. godine. Količina zemljišta koja se koristi u poljoprivredne svrhe past će na 172 milijuna ha sa sadašnje razine koja je 176 milijuna ha, s odgovarajućim smanjenjem razine obradivog zemljišta EU-a, sa 106,5 milijuna hektara 2017. godine do 104 milijuna hektara 2030. godine. Ovo nastavlja dugoročni trend iz prošlosti, a uslijed sve veće urbanizacije Europe, kao i zbog druge "umjetne" uporabe zemljišta. Te nepoljoprivredne djelatnosti koristile su oko 78% zemljišta u EU u 2016. godini.

Smanjit će se potrošnja šećera u EU

Izvješće također razmatra širok raspon kultura u Europi. Navodi se kako se europska potrošnja šećera mijenja, budući da prirodnija, ekološki prihvatljiva i zdravija hrana privlači potrošače. To znači da se potrošnja šećera u EU smanjuje i nastavit će tako sve do 2030. usprkos ukupnom rastu globalne potrošnje šećera očekivane u istom razdoblju. Smanjenje potrošnje šećera u EU vjerojatno će biti oko 5%, s 18,5 milijuna 2017. trebalo bi pasti do 17,5 milijuna do 2030. Ova promjena će biti u korist izoglukoze i drugih zaslađivača.

Nedavni kraj kvota šećera u EU vjerojatno će dovesti do povećanja ukupne europske proizvodnje šećera od oko 12% do 2030. godine.

Međutim, nedavni kraj kvota šećera u EU vjerojatno će dovesti do povećanja ukupne europske proizvodnje šećera od oko 12% do 2030. godine, u usporedbi s prosječnom proizvodnjom u posljednjih pet godina, pri čemu će proizvođači EU-a morati tražiti nova tržišta u svijetu za svoje proizvode. Očekuje se i pad cijena šećera u EU, što će rezultirati nižim jazom između cijena EU i svjetskih cijena za oko 40 €/t. To bi trebalo dovesti do smanjenja uvoza i udvostručenja izvoza do 2030.

Porast proizvodnje, ali i potražnje za žitaricama

Očekuje se da će EU proizvodnja žitarica nastaviti s rastom od 301mt u 2017. godini do 341mt u 2030., uglavnom zahvaljujući većoj potražnji za hranom, posebno za kukuruzom. Očekuje se da će potražnja za žitaricama u EU porasti za 10% do 2030. godine.

Što se tiče krajnjih tržišta, najveći udio žitarica u EU još uvijek se koristi na tržištu hrane za životinje u količinskom smislu, a očekuje se da će se dalje povećati zbog predviđenih povećanja proizvodnje mlijeka i mesa. Međutim, predviđa se da će cijene ostati niske do 2030.

Izvješće također predviđa dobre rezultate za žitarice EU na izvoznim tržištima, s prodajom koja će vjerojatno porasti za 35% u usporedbi s prosjekom zadnjih pet godina sa 38 milijuna u 2017. godini na 52,8 milijuna u 2030. godini. Cijene EU žitarica očekuje se da će i dalje biti niske za sljedećih nekoliko godina, potaknute zalihama i nižim troškovima energije i inputa. Ipak, nepovoljni vremenski uvjeti mogu utjecati na cijene u budućnosti.

Nastavlja se "oživljavanje" proteinskih usjeva

Proteinski usjevi nedavno su doživjeli snažan rast, s rekordnom proizvodnjom u 2017/18, uz pomoć dobrih politika i snažne potražnje za bjelančevinama od strane stočarske proizvodnje za intenzivnu i ekološku proizvodnju. Potražnja za proizvodima dobivenim od životinja koje nisu hranjene genetski modificiranim hranom i dalje raste, a to bi u budućnosti trebalo imati koristi sektoru EU proteinskih kultura. U izvješću se ipak očekuje usporavanje rasta zemljišta posađenih proteinskim usjevima, uglavnom kao rezultat nižih cijena sirovina i većih ulaznih troškova.

Potražnja za proizvodima dobivenim od životinja koje nisu hranjene genetski modificiranim hranom i dalje raste.

Uljarice pogođene padom uporabe biogoriva

Očekuje se da će niža potražnja za biljnim uljima za korištenje u biogorivima utjecati na cjelokupno tržište. Izvješće navodi kako je proizvodnja usko povezana s cjelokupnom politikom EU o biogorivima i širim utjecajem na okoliš. Budući da se ova politika trenutno ažurira, teško je sa sigurnošću predvidjeti kako će se tržište razvijati, pa se sva predviđanja izrađuju na osnovu promjene politike nakon 2020. godine. Proizvodnja uljane repice vjerojatno će pasti s 22,3mt u 2017. na 20,7mt u 2030.

Očekuje se kako će se proizvodnja soje u EU porasti s 2,7 milijuna u 2017. godini na tri milijuna u 2030. godini. Međutim, očekuje se da će ovo povećanje dovesti do povećanja ukupnog tržišta uljarica do 2030. godine zbog smanjenja proizvodnje uljane repice. Očekuje se da će se potrošnja stabilizirati, s predviđenim blagim povećanjem od 51,3 mt u 2017. do 51,8 mt u 2030.

Foto: Faraonvideo/bigstockphoto.com