Prijeti nestašica pšenice!

Hrvatskoj prijeti nestašica pšenice! Prema procjenama stručnjaka, jesenas je najviše 120 tisuća hektara zasijano pšenicom, što je oko 50 tisuća hektara manje nego godinu dana prije, odnosno 60 tisuća hektara manje nego 2008. kada je bilo čak 180.000 hektara pod tom krušaricom.

Bitni samo poticaji?

Prof. dr. Milutin Bede, redoviti profesor genetike na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku i vlasnik tvrtke Agrigenetics za oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, čije sjeme pokriva oko 20 posto hrvatskih njiva, kaže kako se jesenska sjetva odvijala u teškim uvjetima s iznadprosječnom količinom oborina i dosta kasno, bez gnojiva, u blatu, čak i raspršivačima mineralnog gnojiva, pa je dosta sjemena zbog vode i propalo. U nekom optimalnom roku zasijano je samo 25 posto površina pa će mršava žetva obuhvatiti najviše 100 tisuća hektara. A kako se na površinama, na kojima mnogi proizvode samo da bi dobili poticaje, premalo i ulaže - u konačnici će to značiti najviše 4 tone po hektaru - samo 400-tinjak tisuća tona, odnosno 200 tisuća tona manje od hrvatskih potreba od oko 600 tisuća tona, slažu se i u osječkom Poljoprivrednom institutu.

Sve to odrazit će se i na cijenu pšenice, koja će se, s obzirom na to da je nema ni na svjetskim tržištima, plaćati kao suho zlato. Neke seljačke udruge već sad zahtijevaju da ona ove godine bude 2,40 kuna za kilogram što, tvrde, nije nerealno zna li se da su seljaci, koji lani pšenicu nisu htjeli prodati za 1,20 kuna, ove godine u ožujku za nju dobivali i 2,20 kuna. Nezavisni hrvatski seljaci tvrde kako se mlinari i trgovci već sada dogovaraju kakvim će manipulacijama rušiti cijene ovogodišnjeg uroda, što je postala uobičajena praksa, kojoj treba stati na kraj.

- Javna je tajna da dva ili tri velika trgovca i mlinara u Hrvatskoj sjednu za stol i određuju cijene žitarica i uljarica, povremeno stvarajući prividnu nestašicu da bi mogli dizati cijene brašna i kruha, a za žetve je pak ruše - kazao je ovih dana predsjednik NHS-a Mato Mlinarić.

Pravo i "krivo" sjeme

S obzirom na novo divljanje cijena energenata, a i sve skuplju hranu, neki spekuliraju i s cijenom od 3 kune za kilogram pšenice nakon ovogodišnje žetve, što bi potaklo i dalji rast cijena kruha, koje u nekim gradovima i županijama još rastu na račun ranijih poskupljenja, a isto tako i nova poskupljenja brašna, tjestenine... No Bede kaže da su 3 kune za kilogram pšenice nakon žetve ipak malo vjerojatne, čak i uz činjenicu da je pšenice zasijano znatno manje i u okruženju, u Mađarskoj ili Srbiji, a Rusi su još lani zbog loše žetve, požara i vremenskih neprilika zabranili izvoz. Prava katastrofa, smatra, tek slijedi najesen, jer će tada seljaci, s obzirom na novi zakon, moći sijati i necertificirano sjeme, tzv. tavanušu, koja će hrvatsko oplemenjivanje bilja, priznato i na svjetskoj razini, baciti 100 godina unatrag.

Tavanuša, naime, donosi i 30 posto manje prinose, a s obzirom i na manjak novca na selu te činjenicu da se poticaji daju po hektarima, a ne po prinosima, bit će pričinjena golema šteta hrvatskoj proizvodnji, upozorava Bede te ističe da su priče da će tavanuša seljacima uštedjeti 700 kuna po hektaru najobičnija izmišljotina jer će, misle li ozbiljno proizvoditi, više morati ulagati u njezinu zaštitu i ostale agrotehničke mjere. Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže da je u nas doista teško reći jesmo li jesenas zasijali puno ili malo pšenice, no činjenica je da smo jedina zemlja u Europi u kojoj nema planske sjetve - i zbog toga ispaštamo.

Pšenica je ove godine i prerano isklasala - uobičajeno je to tek od sredine do kraja svibnja. No, u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori kažu kako to ne znači da će urod biti loš ne bude li elementarnih nepogoda i leda.

Predsjednik HPK Darko Grivičić slaže se u procjenama da će ove godine RH nedostajati od 150 do 200 tisuća tona pšenice, no kako bi se izbjegle manipulacije njezinom cijenom, Grivičić moli seljake da ove godine svoju pšenicu skladište samo u licenciranim objektima kako bi se znalo pravo stanje na tržištu.

S obzirom na to da je već sada u cijenu brašna i kruha na hrvatskom tržištu ukalkulirana cijena pšenice od 2,20 kuna, mlinarima i pekarima tako se ne bi ostavilo prostora za muljanja, kaže Grivičić te dodaje da je proljetnih kultura pak zasijano standardno osim soje, koje je 50-60% više.

Autor: Jolanda Rak Šajn