Prihrana ozimina u više obroka daje bolje rezultate od jednokratne

Produljenjem dana i povećanjem temperature zraka stvoreni su uvjeti za intenzivan proljetni rast ozimih kultura. "Da bi se rast i razvoj mogao nesmetano odvijati, što će u konačnici rezultirati visokim prinosom dobre kvalitete, usjevu se mora osigurati dovoljna količina hraniva", napominju stručnjaci iz Petrokemije.

Uz pretpostavku da je obavljena potrebna gnojidba u jesen prije sjetve, kažu, sada predstoje prihrane kroz koje će se usjevima osigurati dovoljna količina dušika u obliku dušičnih gnojiva.

Kako savjetuju, najpouzdanije je potrebnu količinu dušika (N) koju treba primijeniti u prihranama odrediti na osnovu Nmin metode kojom se utvrđuje količina pristupačnog mineralnog oblika dušika u otopini tla, te potrebe svake pojedine sorte za dušikom s obzirom na visinu očekivanog prinosa.

Prihrana kada je temperatura iznad 5°C

Kako se radi o različitim sortama, koje se uzgajaju na tlima različite plodnosti i u različitim klimatskim uvjetima nema jedinstvenog pristupa prihrani. "Ono što je bitno naglasiti je da prihrana podijeljena u više obroka daje bolje rezultate od jednokratne prihrane", ističu.

Naime, prva prihrana u fazi busanja važna je za sve ozime usjeve te čim se dnevna temperatura zraka ustali na iznad 5℃ potrebno je krenuti s prvom prihranom.

"Preskočena prva prihrana ili njeno kašnjenje uzrokovat će gladovanje usjeva i u startu smanjiti šansu za ostvarenje željenog i očekivanog uroda", upozoravaju iz Petrokemije navodeći da su najbolji izbor za ovu agrotehničku mjeru formulacije mineralnih gnojiva koje sadrže amonijsko-nitratni oblik dušika.

Koju količinu gnojiva pripremiti?

"Nitratni oblik dušika biljke su u stanju brzo usvojiti i ugraditi u životno važne spojeve, a ako i dođe do nepovoljnih temperaturnih oscilacija zbog čega se usporava metabolizam biljke, on se skladišti u biljci bez neželjenih posljedica", pojašnjavaju.

Dok amonijski dušik ima sposobnost vezanja na koloidne čestice tla što ga čini postojanijim u tlu i duže biljci na raspolaganju. "Okvirna količina gnojiva kojom bi zadovoljili potrebe usjeva za dušikom je 150 – 250 kg/ha KAN-a", savjetuju.

Naime, KAN N 26 prilirani uz dušik (N) sadrži i kalcij (Ca) te ima pozitivna svojstva koja će naročito doći do izražaja na tlima kisele reakcije.

Druga prihrana kada krene vlatanje

"Optimalno vrijeme za obavljanje druge prihrane je početak vlatanja, kada se zametak klasa odvoji od čvora busanja približno 2 cm", napominju iz Petrokemija.

Kako kažu, ona je vrlo važna kako bi se spriječila pojava sterilnih klasića i povećao se broj plodnih cvjetića. Valja naglasiti kako su komponente klasa samo djelomično genetski određene što dodatno naglašava važnost dobre opskrbljenosti usjeva dušikom u ovoj fazi.

"U drugoj prihrani, koja se provodi u periodu najintenzivnijeg porasta usjeva, može se primijeniti KAN u količini 150-250 kg/ha ili UREA u količini 80-100 kg/ha", savjetuju.

Dok prva i druga prihrana imaju veliki utjecaj na visinu prinosa, treća koja se primjenjuje s početkom klasanja, ističu, ima veliki utjecaj na poboljšanje kvalitete.

Međutim, na točno koliko će obroka biti podijeljena ukupno potrebna količina dušika za prihranu usjeva odredit će svaki poljoprivredni proizvođač na osnovu realnog stanja usjeva i stečenom iskustvu u proizvodnji poznavajući svojstva svojih proizvodnih površina.

Za više informacija obratite se ovoj tvrtki na jedan od niže navedenih kontakata ili na besplatni broj telefona 0800 647 647.