Prihrana okopavina

Prihrana je samo jedan segment u gnojidbi okopavina, kultura sijanih ili sađenih na širi međuredni razmak. Najznačajnije okopavine u našim proizvodnim uvjetima su kukuruz, krumpir, soja, suncokret i šećerna repa. Iako je prihrana redovita mjera, ona mora biti usklađena sa cjelovitom gnojidbom. To znači da bi trebalo poznavati tip tla, opskrbljenost tla osnovnim hranjivima, pH vrijednost tla, sadržaj humusa, klimatske prilike, te genetski potencijal sorte ili hibrida.

Obzirom da je tekst namijenjen širokom krugu poljoprivrednika, nastojat ćemo dati jednu globalnu preporuku iz koje će svaki poljoprivrednik naći nešto što će moći ugraditi u svoju tehnologiju i što će mu pomoći da ostvari što veći prinos. Polazimo od pretpostavke da su usjevi zasijani u agrotehničkom roku, da su dobro nikli i postigli željeni sklop. Također, pretpostavljamo da je većina poljoprivrednika obavila osnovnu gnojidbu, što je preduvjet za dobar urod.

Prihrana preko tla

Prihrana se obavlja u fazi intenzivnog porasta biljaka i formiranja veće lisne mase. U prihrani se uglavnom koriste dušična gnojiva iako se mogu koristiti i gnojiva koja uz dušik sadrže i ostala dva makrohranjiva, fosfor i kalij, te mikrohranjiva.

Prihrana okopavina obično se obavlja zajedno s međurednom kultivacijom, čija je uloga razbijanje pokorice tla i prozračivanje površinskog sloja, te uništavanje korova. Prihrana okopavina obavlja se do zatvaranja međurednog prostora lisnom masom ili pak do visine biljke koju radni stroj ne oštećuje. Prihrana se može obaviti jednokratno većom količinom mineralnih gnojiva ili višekratno u manjim obrocima kako bi biljka stalno imala na raspolaganju hranjiva, a izbjegla bi se opasnost da će doći do gubitaka ispiranjem ili volatizacijom. Ukoliko se prihrana obavlja preko tla, može se koristiti 150 - 200 kg/ha KAN-a, koji u svom sastavu ima amonijski i nitratni oblik dušika, koji biljke mogu odmah usvojiti. Uz dušik, sadrži još kalcij i magnezij, što ga čini dobrim izborom za primjenu na kiselim tlima.

Na alkalnim tlima može se primijeniti PETROKEMIJas u količini 150 - 200 kg/ha. PETROKEMIJas je mineralno gnojivo koje u svom sastavu ima 20% dušika u amonijskom obliku i 24% sumpora u sulfatnom obliku.

Prihrana preko lista

Prednosti PETROKEMIJasa su uz ostalo i povećanje sadržaja ulja i proteina u biljkama te povećanje otpornosti biljaka na stresne uvjete suše i visokih temperatura. Osim preko tla, prihrana se može obaviti i preko lista. Prihrana preko lista naročito se preporuča kada biljke počnu zaostajati u rastu i razvoju zbog stresnih uvjeta kroz koje prolaze (napad bolesti i štetnika, suša, tuča). Hranjiva koja se dodaju putem lista biljka može odmah iskoristiti. Za ovu namjenu može se koristiti Fertina R i Fertina B.

Fertina R u svom sastavu ima dušik, kalij, magnezij, bor i cink. Primjenjuje se u koncentraciji 3 - 5 %. Fertina B se koristi za prihranu kultura osjetljivih na nedostatak bora kao što je šećerna repa, suncokret i sjemenski kukuruz. Fertina B u svom sastavu ima dušik i bor. U folijarnoj prihrani Fertina B se za većinu poljoprivrednih kultura primjenjuje u koncentraciji 0,5 - 1 %, prije cvatnje. Iznimka je šećerna repa koja zahtijeva veću količinu bora zbog sprečavanja pojave truleži glave šećerne repe. U šećernoj repi se koristi Fertina B u količini 20 - 25 l/ha u dva obroka.

Osim Fertina, folijarno se za prihranu okopavina može koristiti i otopina UREE. UREA se primjenjuje u koncen-traciji 2 - 5 %. Prilikom primjene mineralnih gnojiva folijarno treba paziti da primjena bude u jutarnjim ili večernjim satima nikako u najtoplijem dijelu dana kako bi se izbjegao efekt šoka, koji je vidljiv kao opržotine lista.

Novi proizvod Petrokemije

PETROKEMIJas je novi proizvod Petrokemije d.d. na koji smo posebno ponosni jer je proizveden prema vlastitoj novorazvijenoj tehnologiji. Ovo je proizvod kojim nadopunjujemo svoj asortiman i za koji vjerujemo da će naići na odličan odaziv kod naših kupaca.

• Prema kemijskom sastavu PETROKEMIJas je amonijev sulfat, granulirano mineralno gnojivo koje sadrži 20 % dušika (N) u amonijskom obliku i 24 % sumpora (S) u sulfatnom obliku.
• Odlika ovog gnojiva je što sadrži samo sulfatni oblik sumpora koji je odmah dostupan biljci te amonijski dušik koji se dijelom privremeno veže na čestice tla i postupno oslobađa, a dijelom prelazi u nitratni oblik.
• Gnojivo je potpuno vodotopivo i hranjiva u njemu su odmah dostupna biljkama.
• Jednostavno je za rukovanje i dobro se miješa s ostalim gnojivima.
• Ujednačene je granulacije (2 - 5 mm) što je vrlo bitno zbog ravnomjernog raspodjeljivanja po proizvodnoj površini, sipko, otporno na sljepljivanje i ne dolazi do prašnjenja prilikom njegove primjene.
• U usporedbi s ostalim dušičnim gnojivima ima najstabilnija fizikalna i kemijska svojstva te dobre skladišne sposobnosti jer ne navlači vlagu pa nema opasnosti od stvrdnjavanja. PETROKEMIJas je ekološki prihvatljivije gnojivo, posebice u područjima s više padalina, jer je zbog amonijskog dušika koji se veže u tlu otporan na gubitke ispiranjem, isparavanjem i denitrifikacijom.

U kojim kulturama i količinama primijeniti PETROKEMIJas?

PETROKEMIJas se može primijeniti u gnojidbi svih poljoprivrednih kultura, posebice onih koje u ishrani zahtijevaju veću količinu sumpora. Pojačanu potrebu za sumporom u ishrani imaju kulture koje se koriste za proizvodnju ulja kao što su uljana repica, suncokret, uljna tikva i maslina. Isto tako, pojačanu potrebu za sumporom imaju kulture koje imaju specifičan miris i aromu kao što su luk, češnjak, hren, ogrštica, radič, kupusnjače, duhan i dr.

Mahunarke, poput lucerne, trebaju ga radi boljeg formiranja kvržica na korijenu. Sumpor ima blagotvorno djelovanje i na vinovu lozu, voćke, rajčicu, krumpir, kukuruz i strne žitarice. Valja naglasiti da je kod kukuruza i strnih žitarica potreba za sumporom veća u uvjetima pojačane gnojidbe dušikom što je u poljoprivrednoj praksi čest slučaj radi postizanja visokih prinosa dobre kvalitete.

Ovisno o potrebi svake pojedine kulture, intenzitetu proizvodnje i kemijskim svojstvima tla potrebna količina sumpora kreće se od 20 - 100 kg sumpora/ha što bi iznosilo 100 - 500 kg/ha PETROKEMIJas - a.

Kao i sva ostala mineralna gnojiva koja u svom sastavu imaju veći postotak dušika, preporučujemo njegovu primjenu predsjetveno i u prihrani. Kod ratarskih kultura (kukuruz, uljne repica, suncokret, pšenica, uljne tikve) PETROKEMIJas se primjenjuje prije sjetve i u fazi prihrane. Kod lukovičastog povrća (crveni, bijeli i ljubičasti luk, češnjak, poriluk), krumpira i rajčice primjenjuje se prije sadnje.

Kod masline se PETROKEMIJas primjenjuje u početku vegetativnog porasta te u fazi okoštavanja sjemenke i prije početka stvaranja ulja. Kod višegodišnjih kultura (voćnjaci i vinogradi) PETROKEMIJas se primjenjuje neposredno prije kretanja vegetacije i u prihrani. Kod mahunarki se PETROKEMIJas primjenjuje uglavnom prije sjetve.

Najbolje ga je koristiti na alkalnim tlima bez obzira na kulturu kako bi se snizio pH i omogućila lakša dostupnost i usvajanje fosfora iz teško topivih kalcijevih fosfata te oslobađanja blokiranih mikroelemenata poput bora (B), cinka (Zn), mangana (Mn) i željeza (Fe) koja su teško pristupačna na takvim tlima.

PETROKEMIJas u tlu djeluje kiselo iz razloga što biljke usvajaju više amonijskog dušika nego sulfatnih iona koji zaostaju u otopini tla tvoreći sumpornu kiselinu uslijed čega dolazi do zakiseljavanja tla. Stoga je na neutralnim ili kiselim tlima preporučena primjena materijala za kalcizaciju kako bi se izbjeglo dodatno povećanje kiselosti tla. Izuzetno je pogodan na smeđim tlima na vapnencu (Zadarsko područje - Ravni Kotari, Šibensko zaleđe), rendzinama na trošnim vapnencima, dolomitu i flišu, općenito antropogenim tlima na kršu; Kaštela, Makarska i njeno šire zaleđe, Dubrovačko područje, otoci srednje i južne Dalmacije, Veliko područje Gorskog Kotara i Like, alkalnim tlima u Istočnoj Slavoniji oko Erduta, Suvar - Donji Miholjac, kao i na tlu tipa černozem u istočnoj Hrvatskoj. Primjenjivati se također može na neutralnim i kiselim tlima uz obaveznu mjeru kalcizacije. Pogodna je primjena gnojiva PETROKEMIJas u ratarskim usjevima na neutralnim tlima koji imaju veće zahtjeve za mikro hranjivima.

Po čemu se PETROKEMIJas razlikuje od ostalih gnojiva?

Za razliku od ostalih dušičnih gnojiva koja su koncentriranija i ekonomičnija za rukovanje i transport, PETROKEMIJas svojim sastavom predstavlja i izvrstan izvor sumpora koji je odmah na raspolaganju biljci pri čemu se ispoljava njegovo pozitivno djelovanje na biljku. Uz sumpor PETROKEMIJas predstavlja i izvrstan izvor dušika, u jednom proizvodu dva hranjiva, što pojeftinjuje primjenu u odnosu na primjenu svakog od ovih hranjiva pojedinačno. Na alkalnim tlima pospješuje dostupnost fosfora jer dolazi do oslobađanja fosfora iz teško topivih kalcijevih fosfata. Od svih dušičnih gnojiva ima najmanju tendenciju vezanja atmosferske vlage. Ta karakteristika mu omogućuje dulje skladištenje.

Uloga sumpora

Sumpor (S) je neophodno hranjivo u biljnoj proizvodnji. Iako klasificiran kao sekundarno hranjivo, uz magnezij (Mg) i kalcij (Ca), ponekad se naziva i četvrto glavno hranjivo. U posljednje vrijeme sumpor dobiva sve veći značaj zbog ostvarivanja viših prinosa kultura koje onda zahtijevaju više sumpora u gnojidbi, manjeg sadržaja sumpora u modernim gnojivima, manje potrošnje pesticida sa sumporom, smanjenja industrijske emisije sumpora u atmosferu i veće svijesti o potrebama kultura za sumporom. Sumpor je bitan za mnoge funkcije u biljkama i ogroman je njegov utjecaj na visinu i kvalitetu prinosa:

• povećava sadržaj proteina, aminokiselina i ulja u biljkama jer sudjeluje u njihovoj tvorbi
• kod uljarica povećava randman ulja
• pospješuje formiranje kvržica na korijenju (nodulaciju) mahunarki što se odražava na boljoj fiksa-ciji dušika iz zraka
• povećava otpornost biljaka na nepovoljne atmosferske prilike (visoka ili niska temperatura)
• neophodan je za formiranje klorofila
• pomaže razvoju i aktiviranju određenih encima i vitamina (vitamin H - biotin, vitamin B1- tiamin)
• građevna je komponenta triju aminokiselina (cistin, cistein i metionin) koje ulaze u sastav proteina
• bitan za fotosintezu u pretvorbi nitrata u aminokiseline
• građevni dio aromatičnih spojeva koji daju karakteristične mirise i okuse senfa, luka i češnjaka

Foto: depositphotos.com, @modfos