Pravo je vrijeme za sjetvu boba: Optimalni rokovi do sredine ožujka

Čim vremenske prilike dozvole i stvore se uvjeti za ulazak u polje, ovih dana započinje predsjetvena gnojidba i priprema tla za sjetvu jarog stočnog boba. Optimalni su rokovi sjetve ove leguminoze od sredine veljače do sredine ožujka.

Ove će se godine, kažu, prvi put u povijesti hrvatske poljoprivrede, proizvoditi, ali i prerađivati zrno stočnog boba i kod nas. "Planirali smo ugovoriti 500 ha, što ćemo u naredne tri godine povećati na 7000 hektara“, predstavlja nam ambiciozne planove Zvonimir Sedlić, predsjednik uprave tvrtke NutriS Farm d.o.o. iz Novog Senkovca koji očekuje da će i država prepoznati sve vrijednosti ove kulture za poljoprivredne proizvođače, kako u plodoredu tako i u ostalim ekološkim dobrobitima. Kao i da će adekvatno tome biti uključena u proizvodno vezane potpore (PVP) kao i dosadašnjih godina, i to u PVP za povrća kod proizvođača industrijskog boba, ali i za proteinske kulture kod proizvođača stočnog boba.

Novi pogoni za preradu

Ugovorena proizvodnja boba bit će zapravo sirovina za potpuno novi pogon za preradu koji će s radom započeti ovog srpnja.

"Novi preradbeni kapacitet predstavljat će najmodernije postrojenje ovog tipa u Europi, a gotovi proizvodi sirovine su za daljnju preradu, prvenstveno u prehrambenoj, ali i industriji proizvodnje lijekova, odnosno kemijskoj i tekstilnoj industriji“, pojašnjavaju nam iz NutriS Farma i dodaju kako će pogon u punom kapacitetu prerađivati 100.000 tona škrobnog krumpira u sezoni od kojeg će se proizvoditi krumpirov škrob i protein, nešto hrane za preživače i ekološko gnojivo, te 25.000 tona industrijskog boba koji će se prerađivati u bobov protein. Tako će se osigurati iskorištenost kapaciteta kroz cijelu godinu. 

"Primarni cilj nam je da u suradnji s našim proizvođačima, cjelokupnu potrebnu količinu proizvedemo na hrvatskim poljima i plasiramo kao vrijedan poluproizvod svjetskoj prehrambenoj industriji. No, dok ne postignemo planirane površine, potrebnu sirovinu ćemo nabavljati iz uvoza“, kaže i navodi kako, obzirom na sve veće potrebe za proizvodnjom biljnih proteina, na EU tržištu raste proizvodnja boba, kojeg Europa čak i izvozi. 

Odlična agronomska svojstva

To i ne čudi jer je bob visoko vrijedna proteinska kultura, koja nema GMO inačicu. S udjelom proteina i do 35 posto, sadrži 3,5 puta više bjelančevina od zobi i četiri puta više od ječma, pa se posebno uzgaja za potrebe stočarstva. U posljednje vrijeme i za ljudsku prehranu, jer je izvrsna zamjena za sojin protein.

S agronomskog stanovišta, među vrline ove mahunarke valja istaći obogaćivanje tla dušikom, a time i manje zahtjeve za gnojidbu, prorahljivanje tla snažnim vretenastim korijenom, nevelike zahtjeve za zaštitu, rano napuštanje površina što omogućuje i postrnu sjetvu, sveukupno velike prednosti u plodoredu, i na koncu, a ne manje važno, mogućnost korištenja već postojeće mehanizacije koju poljoprivrednici imaju za proizvodnju žitarica. Dodatno, s obzirom na različito razdoblje sjetve i žetve, ovo omogućuje i smanjenje troškova mehanizacije.

"Promjene prehrambenih navika sa sve većom popularnošću prehrane bogate mahunarka u budućnosti ovu kulturu čine sve interesantnijom. Mahunarke su uostalom i jedna od kultura koja snažno doprinose ciljevima iz zelene agende EU-a za smanjenje negativnih utjecaja poljoprivrede na okoliš“, pojašnjava i dodaje kako se, iako je proizvodnja boba na našem području gotovo nepoznata većini naših farmera, radi o tržištu s velikim potencijalom rasta u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju.

"S obzirom da poljoprivredni proizvođači mogu ostvari najveće profitne marže, očekujemo rast interesa za ovom kulturom na našim poljima. No, obzirom na male količine potrebno je uspostaviti lance opskrbe u ovoj proizvodnji“, pojašnjava.

Širenje površina i mreže kooperanata

Usporedo s realizacijom velike investicije u postrojenja i gradnju tvornice  započeli i s uspostavljanjem mreže kooperanata. Proizvođačima koji se odluče na proizvodnju ove kulture nude nabavku posebnog sjemena industrijskog boba, po potrebi i ostalog repromaterijala, kao i sve savjetodavne usluge te siguran dugoročni partnerski odnos i plasman. Otkupna cijena boba veže se, kažu, na cijenu soje u trenutku žetve.

"Osiguravanjem repromaterijala možemo olakšati proizvođačima ulazak u proizvodnju, a ujedno smanjiti pritisak na njihovu likvidnost. Preuzeli smo i obavezu plaćanja sirovine u optimalnim rokovima za proizvođače“, pojašnjava predsjednik uprave.

U prošloj su godini na poljima devet poljoprivrednih proizvođača na različitim lokacijama odnosno tipovima tala, pokusno zasijali 40 ha boba s tri RWA sorte, i primjenom različitih agrotehničkih mjera. Ostvareni su se prinosi kretali od 2,5 t do 3,5 t/ha. Maksimalni prinosi ove kulture koji postižu poljoprivrednici u zemljama s većom tradicijom uzgoja su i do pet tona po hektaru, pa je očito da prostora za napredovanje u tehnologiji ima.

"Vodeće EU zemlje imaju ciljana istraživanja za nove sorte, optimalizaciju korištenja, nove tehnologije u preradi, uspostavu organizacije u lancu vrijednosti. Osigurana značajna sredstava za istraživanje i razvoj novih proizvoda, primjene u prehrambenoj industriji i farmaciji“, navodi Zvonimir Sedlić i dodaje kako će i u ovoj godini nastaviti s pokusima koji će, ovaj puta obuhvatiti devet sorata. 

Dublja sjetvena posteljica

A evo i još nekoliko "crtica" iz tehnologije uzgoja ove leguminoze.

Jari stočni bob traži tla s dobrim vodnim kapacitetom i neutralne kiselosti (pH od 6,5 do 7,5). Ne smetaju mu rani rokovi sjetve jer je tolerantan na mraz odnosno temperature do -5 ^oC. Ne preporučuje se sjetva u monokulturi, odnosno interval u plodoredu između dva usjeva boba treba biti pet godina. Što se plodoreda tiče, dobar je predusjev pšenici, jer njegove kvržične bakterije vežu atmosferski dušik i tako iza sebe ostavljaju 'pognojeno' tlo.

Sjetvena posteljica treba biti na dubini od 6-8 cm zbog većih potreba za vodom kod klijanja kao i boljeg formiranja korijena. Sije se žitnom sijačicom na međuredni razmak od 45 cm, a norma sjetve je do 40 klijavih zrna po četvornom metru. Ova se norma može i smanjiti, što ima svojih prednosti ali i mana. Prednosti rjeđih sklopova su manji zahtjevi biljaka za vodom, manja pojava bolesti zbog bolje prozračnosti, te ranija zrioba. Mane niže sjetvene norme su kasnije zatvaranje redova odnosno prekrivanje tla, pa stoga i teža kontrola korova, te manji broj biljaka koje mogu kompenzirati zarazu s nanovirusom.

Stočni bob ne treba gnojidbu dušikom, ali treba fosfora, kalija i magnezija, i tu u količinama od 60-90 kg P2O5, 100-130 kg K2O i 20-50 kg MgO, koje se dakako moraju korigirati prema preporukama analize tla.

Usporedbe radi, evo i kratke tehnologije prošlogodišnjeg pokusa kojim su obuhvaćene RWA sorte Julia, GL Sunrise i Alexia. Sjetva je obavljena 15. ožujka godine žitnom sijačicom, s međurednim razmakom 45 cm, a unutar rednim 6 cm. Dubina sjetve je bila 6 cm. U jesenskoj je gnojidbi zaorano 400 kg/ha PK 20 -30, predsjetveno u proljeće dodano 180 kg/ha UREE i 200 kg/ha NPK 15-15-15, a prihranom u vegetaciji 70 kg/ha KAN-a. Usjevi su imali dva tretmana zaštite od korova - nakon sjetve, a prije nicanja, te korektivni nakon nicanja. Provedena je i zaštita od crne bobove uši i hrđe na listovima. Žetva je obavljena žitnim kombajnom 14. srpnja, nakon 120 dana vegetacije, a ostvareni su rezultati prikazani u tablici.

Visoki potencijal prinosa i proteina

Inače, gotovo 80 posto ovogodišnje ugovorene proizvodnje bit će zasijano RWA sortama jarog stočnog boba, kaže Goran Tonković, ističići najvažnije od njih. Alexia, najprinosnija sorta u Austriji, s potencijalom prinosa oko 4,5 t/ha, pogodna je za uzgoj u svim područjima. Ima vrlo brz početni porast, srednje ranu cvatnju i zriobu. Biljka je prosječne visine, s ljubičastim cvjetovima i zrnom smeđe boje koje sadrži tanin. Težina 1.000 zrna kreće se oko 395 grama, a sadržaj proteina oko 30,5 posto.

I srednje rani GL Sunrise ima brz početni porast odnosno brzo prekrivanje tla. Dobre je tolerantnosti na Botrytis, a vrlo dobre na hrđu i viroze. Odlična je kombinacija prinosa i kvalitete i izvrsno krmivo visoke hranidbene vrijednost, jer zrno nema tanina a ima visok sadržaj proteina (oko 33,5 %). Težina 1.000 zrna iznosi oko 380 grama. Potencijal prinosa kreće se oko 4,2 t/ha. 

Robusnih biljaka, otpornih na polijeganje, srednje kasna sorta GL Magnolia je pogodna za bioproizvodnju zbog izuzetno brzog početnog porasta i prekrivanja tla odnosno gušenja korova. Dobre je tolerantnosti na Botrytis i viroze, a vrlo dobre na bolest korijena i hrđu. Potencijal prinosa je oko 4,1 t/ha, a sadržaja proteina oko 32,8 posto. Masa tisuću zrna je visoka, oko 404 grama. 

Najnovija u RWA ponudi, srednje kasna sorta GL Lucia je iznimno visokog prinosa zrna i super zdravih biljaka, pogodna i za teške uvjete uzgoja, navodi Tonković. Iako su biljke višeg habitusa, imaju jako dobru otpornost na polijeganje i dobru na lom stabljike. "Otpornost na Botrytis, bolest korijena i hrđu je jako dobra, a na viruse dobra“, ocjenjuje i ističe vrlo visoku masa tisuću zrna od oko 472 grama. Potencijal prinosa je oko 4,5 t/ha, a sadržaj proteina oko 30,5 posto.

Dodaje na kraju kako su, pored jarog stočnog boba, u ponudi ove sjemenske kuće i sorte ozimog stočnog boba koji se sije na sklop od 18 do 30 klijavih zrna po četvornom metru. Najpoznatije sorte ozimog stočnog boba su GL Arabella i GL Alice.