Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Industrijska konoplja
  • 11.07.2019. 12:00

Povratak konoplje na srpske oranice

Industrijska konoplja nije nova kultura na našem podneblju i može se reći da je nepravedno zapostavljena. O ovoj temi razgovarali smo sa dr Majom Timotijević, predsednicom Udruženja proizvođača i prerađivača alternativnih biljnih vrsta Konoplja iz Novog Sada.

Foto: Maja Timotijević
  • 5.669
  • 1.627
  • 2

Ideja da pišemo o ovoj temi potekla je upravo od velikog broja čitalaca koji su zainteresovani za agrotehničke mere u gajenju konoplje. Tako da smo od naše sagovornice dobili korisne smernice za gajenje ove kulture. Za početak, važna informacija je da se konoplja može gajiti u celoj Srbiji i na skoro svim vrstama zemljišta.

"Za uzgoj konoplje pogodne su skoro sve vrste zemljišta, osim teških, glinovitih, kao i kiselih. Vojvodina je izuzetno pogodna za gajenje konoplje. U prilog tome govori činjenica da je u prvoj polovini 21. veka u Vojvodini bilo 40.000 ha pod industrijskom konopljom. Međutim, zahvaljujući njenoj prilagodljivosti može da se gaji na celoj teritoriji Srbije", objašnjava dr Maja Timotijević.

Za uspešno gajenje neophodna kvalitetna predsetvena priprema zemljišta 

Konoplja se može uspešno gajiti iza različitih preduseva, u pogledu kojih nema posebne zahteve. Bitno je da zemljište bude u dobroj kondiciji, bogato vlagom i hranljivim materijama. Međutim, konoplja se može uspešno gajiti i u monokulturi, dve do tri godine, bez značajnijeg smanjenja prinosa. Uslov je obilnije đubrenje stajnjakom, ali je potrebno obratiti pažnju na pojavu štetočina, pre svega - konopljinog buvača.

Sa druge strane, konoplja ima velike zahteve u pogledu obrade zemljišta, što proizilazi iz njenih bioloških osobina - relativno slabo razvijenog korenovog sistema i velikog prinosa nadzemne mase u kratkom periodu. Za uspešno gajenje neophodno je da predsetvena priprema zemljišta bude izvedena veoma kvalitetno, velike dubine između 25-50cm. Zemljište nakon obrade mora biti ravno, bez korova mrvičaste strukture, jer se samo tako obezbeđuje ujednačeno nicanje porasta.

Konoplja ima velike zahteve u pogledu obrade zemljišta

Setva konoplje od polovine aprila do polovine maja

Termin setve konoplje je u periodu od polovine aprila do polovine maja, u zavisnosti od toga zbog čega se konoplja uzgaja. Za gajenje konoplje radi vlakana ili cveta, pogodna je setva polovinom aprila, a žetva je polovinom avgusta. Ukoliko se konoplja gaji radi proizvodnje zrna, optimalan termin setve je kraj aprila do polovine maja. Setva nakon prvog maja preporučuje se ukoliko se konoplja seje radi zrna žitnom sejačicom na međuredni razmak od 25cm, sa razmakom od 2,5cm između biljaka. Gusta ili kasnija setva utiče da biljke budu nižeg rasta i manje debljine. Dubina setve ne bi trebalo da prelazi 3cm.

Potrebna količina semena takođe zavisi od svrhe gajenja:

  • za zrno 20-25kg/ha
  • cvet 10-15kg/ha
  • stabljiku 40-50kg/ha

Nega useva kod guste i širokoredne setve

Kod guste setve (međuredni razmak od 12,5-25cm), nije potreban ulazak mehanizacije na parcelu iz razloga što gust usev uspešno uguši korov. Kod guste sadnje, biljke su tanke i visoke sa kratkim granama u gornjoj visini stabla.

Kod širokoredne setve (međuredni razmak od 50-70cm) radi uništavanja korova i poboljšanja vazdušnog režima zemljišta u zoni korenovog sistema biljaka, potrebno je izvršiti bar jedno međuredno špartanje. Špartanje je potrebno obaviti do faze kada mehanizacija neće oštetiti biljke.

Ukoliko je setva izvršena u široke redove potrebno je izvršiti odsecanje vrhova (piniciranje) i to kada su biljke visine 30-50cm. Piniciranje podrazumeva da se porast jednostavno pokosi podignutom traktorskom kosom, tako da se skinu samo vrhovi biljaka. Ovom merom se potencira grananje i na svakoj biljci dobije se 2-6 produktivnih grana. Na ovaj način se bez smanjenja prinosa cveta ili zrna postiže manja visina biljaka, grane su tanje i lakše za žetvu.

Industrijska konoplja sve više se uzgaja u Vojvodini

Žetva konoplje

Konoplja se sa aspekta poljoprivrednih mašina svrstava u kategoriju specijalnih kultura. Gaji se na malim površinama i teži se primeni mašina koje se koriste za masovne kulture. Zbog male potražnje za njima, mašine specijalizovane za konoplju su veoma skupe.

Ukoliko je žetva veoma rana, prinos stabla je veći, dok sa sazrevanjem zrna prinos stabla polako opada dok prinos vlakna ostaje stabilan, tako da je procenat vlakana veći u kasnijim žetvama. Optimalno vreme za žetvu konoplje za vlakno u našim uslovima je sredina avgusta.

Specifičnost žetve konoplje za zrno je njeno izvođenje aksijalnim kombajnom, jer on ima bubnjeve u pravcu kretanja, pa ne dolazi do zamotavanja vlakana na kombajnu. Za branje cveta potreban je berač, specijalna mašina za konoplju. Kod proizvodnje zrna prinos je veći sa kasnijom setvom, tako da je optimalno vreme žetve otprilike 40 dana nakon punog cvetanja biljaka, tj. polovina septembra. Žetva treba da bude izvršena tokom 4-5 dana oko optimalnog datuma zrelosti zrna.

Tradicionalni metod žetve primenjuje se kod šireg razmaka (oko 70cm), ukoliko se biljke ne piniciraju dobijaju se robusne razgranate biljke visine i do četiri metra.

Kod proizvodnje zrna prinos je veći sa kasnijom setvom

Minimalna površina za gajenje konoplje je 0,5 ha

Nakon Udruženja, 2016. godine, osnovana je i Poljoprivredna Zadruga Konoplja. Poljoprivredna Zadruga sa članovima potpisuje ugovore o otkupu, te prerađuje konoplju i plasira svoje gotove proizvode na tržište Srbije pod brendom GRAMINA. Trenutno imaju oko 15 svojih proizvoda, koji poseduju sve potrebne sertifikate, kako bi mogli da se prodaju na tržištu.

Udruženje Konoplja okuplja proizvođače na godišnjem nivou i ove godine je učlanjeno oko 60 proizvođača. Površine na kojima proizvode su male, oko jedan do dva hektara, što je uobičajeno kada se počinje sa novom kulturom. Upravo manje površine se i savetuju za početak, kako bi proizvođači sagledali ceo proces proizvodnje.

"Minimalna površina za gajenje konoplje je 0,5 ha. Prinos konoplje je različit, u zavisnosti da li je ona sejana za cvet, za zrno ili stabljiku. U prinos zrna bude 300-1000kg/ha, suvog cveta 200-1000kg/ha, a stabljike 8-10t/ha. Naravno ako se gaji za cvet, prinos zrna je manji i obrnuto. Cela biljka konoplje može da se iskoristi, i šteta je što mi u Srbiji do sada nismo imali mašine za preradu stabljke. Ima nekih naznaka, da će u budućnosti to biti sve interesantnija sirovina, pa se i interesovanje povećava za izgradnju mašina za preradu," objašnjava Timotijević.

Isplativost gajenja konoplje

Iskustvo naše sagovornice pokazuje da zainteresovanost za ovu biljku raste iz dana u dan. Kada je Udruženje osnovano, 2015. godine u celoj Srbiji gajeno je oko 60 ha konoplje. Ove godine očekuju povećanje površina i veću zainteresovanost. Pa tako, prošle godine je bilo oko 400 ha, a ove godine očekuje se i do 800 ha.

Ekonomska isplativost konoplje je pitanje za koje je nezahvalno dati odgovor, kaže naša sagovornica. Opšta računica može da bude, da se isplati tri puta više nego kukuruz. Ono što je tačno je da je priča o milionskoj zaradi po hektaru nerealna, jer u Srbiji niti imamo sorte koje su pogodne za pravljenje CBD ulja visoke koncentracije, niti imamo pravno regulisanu ovu vrstu proizvodnje.


Povezana biljna vrsta

Industrijska konoplja

Industrijska konoplja

Sinonim: - | Engleski naziv: Hemp | Latinski naziv: Cannabis sativa L.

Konoplja je poznata kao biljka za proizvodnju vlakana od pre oko 5 000 godina, a znatno kasnije kao lekovita biljka za korištenje hašiša. Podstiče iz srednje Azije. Nastala je od... Više [+]

Tagovi

Konoplja Novi Sad Industrijska konoplja Uzgoj konoplje Konopljin buvač Maja Timotijević


Autorka

Julijana Radenković

Više [+]

Julijana je master diplomirani agroekonomista. Autor nekoliko naučnih radova. Moto: "Ko hoće nešto da učini, nađe način, a ko ne želi, nađe izgovor".