Postrna sjetva - što i kako posijati?

Žetva uljane repice i strnih žitarica je uglavnom završila, pa su česta pitanja poljoprivrednih proizvođača što i kako posijati u postrnom roku sjetve, ističe mr.sc. Tatjana Međimurec iz Savjetodavne službe.

Ukoliko je poljoprivredni proizvođač u Zahtjevu za potporu u poljoprivredi za 2016. godinu na ARKOD parceli postrnu sjetvu označio kao ekološki značajnu površinu, tada mora zadovoljiti određene uvjete propisane Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (objavljenom u NN 20/16).

Sukladno navedenom Pravilniku postrni i pokrovni usjevi definirani su kao mješavine koje se sastoje od barem dvije kulture navedene niže u tekstu, a siju se nakon glavne kulture na oranici uz sljedeće uvjete:

• postrni usjev sije se nakon glavne kulture i ostaje na oranici do zime, a pokrovni usjev ostaje preko zime najkasnije do proljeća iduće godine
• sjetva postrnih i pokrovnih usjeva treba biti obavljena u razdoblju između 01. lipnja do 01. rujna godine za koju se podnosi zahtjev, dakle između 01.06. i 01.09. 2016. godine
• kulture koje se siju kao ozimi usjev za žetvu iduće godine ili napasivanje nisu prihvatljive za postrne i pokrovne usjeve.

Postrne kulture mogu se koristiti na sve uobičajene načine (stočna hrana, pčelinja paša, zelena gnojidba i dr.). Za postrne/pokrovne usjeve u okviru održavanja ekološki značajnih površina (EZP), priznavat će se mješavine koje se sastoje od barem dviju niže pobrojanih poljoprivrednih vrsta:

Žitarice:

• zob (Avena sativa)
• raž (Secale cereale)
• pšenoraž (Triticale)
• ječam (Hordeum vulgare)

Trave:

• talijanski ljulj (Lolium multiflorum)
• sudanska trava (Sorghum sudanense)
• sirak-sudanska trava (Sorghum bicolor X Sorgum sudanense)
• vlasulje (Festuca spp.)
• vlasnjače (Poa spp.)

Rod kupusnjača:

• gorušice (Sinapis alba, Brassica juncea, Brassica nigra)
• krmna rotkva - Rauola (Raphanus sativus L.,var. oleiformis)
• uljana rotkva (Raphanus sativus)
• kanola (Brassica napus ili B. rapa)
• ozima repica - Perko (Brassica rapa L., cv. Perko)

Leguminoze:

• grahorice (Vicia spp.)
• djetelina inkarnatka (Trifolium incarnatum)
• aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrium)
• crvena djetelina (Trifolium pratense)
• krmni grašak (Pisum sativum)
• lupine (Lupinus spp.)
• perzijska djetelina (Trifolium resupinatum)
• grahor satrica (Lathyrus sativus)

Ostalo:

• facelija (Phacelia tanacetifolia)
• heljda (Fagopyrum esculentum)

U tekstu je navedeno da su postrni i pokrovni usjevi mješavine koje se sastoje od barem dvije gore navedene vrste. Među nabrojenim vrstama ne nalazi se kukuruz, uljana repica, a ni pšenica!

Mješavina se mora sastojati od najmanje dvije, ali u mješavini može biti i nekoliko odabranih vrsta u različitom omjeru. Prilikom sjetve potrebno je voditi računa o: krupnoći sjemena, dubini sjetve, normi sjetve uobičajenom međurednom razmaku pri sjetvi za odabrane vrste koje se mogu naći na tržištu. Dubinu sjetve treba prilagoditi stanju tla, prvenstveno vodeći računa o vlazi u tlu i mehaničkom sastavu tla.

Norma sjetve ovisi i zahtjevima pojedine odabrane vrste i o sastavu smjese, a detaljnije informacije i pomoć poljoprivrednik može potražiti kod proizvođača/oplemenjivača/distributera sjemena ili kod poljoprivrednog savjetnika. Ovisno o sastavu mješavine, sjetvu nekad nije moguće obaviti u jednom prohodu. Krupnoća (masa 1000 sjemenki) i oblik sjemena presudni su za takvu odluku.

Foto: dimitrisvetsikas1969/pixabay.com