Osim odabira sorte, vremenskih prilika i roka sjetve na kvalitetu pšenice veliki utjecaj imaju stanje tla i provedena agrotehnika tijekom vegetacijske sezone pšenice.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH naša najvažnija krušarica u posljednjih trinaest godina u prosjeku se uzgaja na 168.029 ha s prosječnim prinosom od 4,89 t/ha.
Mada pšenica, kao ni većina ratarskih kultura ne pripada među visoko dohodovne kulture njezin uzgoj je jako važan zbog njezine namjene (prehrana ljudi, stočna hrana).
Tablica 1. Površine i prinosi pod pšenicom od 2004.-2016. godine u RH (podaci Državni zavod za statistiku)
GODINA | PŠENICA | |
POVRŠINA (ha) | PRINOS(t/ha) | |
2004. | 162634 | 4,9 |
2005. | 146253 | 4,1 |
2006. | 175551 | 4,6 |
2007. | 175045 | 4,6 |
2008. | 156536 | 5,5 |
2009. | 180367 | 5,2 |
2010. | 168507 | 4,0 |
2011. | 149797 | 5,2 |
2012. | 186949 | 5,3 |
2013. | 204506 | 4,9 |
2014. | 156139 | 4,2 |
2015. | 140986 | 5,4 |
2016. | 168029 | 5,7 |
PROSJEK | 167023 | 4,89 |
Najviše obradivih poljoprivrednih površina u navedenom periodu pšenica je zauzimala 2013. godine 204.506 ha, a najmanje 2015. godine kad sa samo 140.986 ha.
Posljednjih nekoliko godina, pogotovo od uvođenja Kodeksa o otkupu žitarica i uljarica (14. studeni 2014. godine), mnogobrojni poljoprivredni proizvođači u dvojbi su da li proizvoditi pšenicu i koji sortiment? Ove godine objavljen je Pravilnik o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2017. godine (NN 64/2017 od 05.07.2017.) koji još detaljnije dijeli pšenice po klasama.
Tablica 2. Parametri kvalitete i kvalitativne klase pšenice
Prva važna odluka poljoprivrednih proizvođača je koju sortu pšenice izabrati. Poznato je da na tržištu postoje visokoproteinske i visokoprinosne sorte (sortiment pšenica na području RH s opisom sorata - stranice Savjetodavne službe-ratarstvo-sortiment pšenice). Ukoliko težimo proizvodnji visokoproteinskih sorata trebamo biti svjesni da te sorte nemaju genetski potencijal za ostvarenje visokih prinosa, dok je kod visokoprinosnih sorata situacija s proteinima suprotna.
Budući da pšenica pripada u porodicu trava, visina prinosa ovisna je o količini oborina tijekom vegetacijske sezone. Pšenica najviše prinose ostvaruje u područjima s količinom oborina od 500-700 mm/m² koje su pravilno raspoređene. U proizvodnim godinama kad bilježimo povećanu količinu oborina ostvareni prinosi su viši, međutim postotak proteina je manji i obrnuto. Osim odabira sorte, vremenskih prilika i roka sjetve na kvalitetu pšenice veliki utjecaj imaju stanje tla i provedena agrotehnika tijekom vegetacijske sezone pšenice. Ukoliko je sadržaj humusa i pH tla na koje posijemo pšenicu nizak ne mogu se očekivati visoki prinosi dobre kvalitete zrna pšenice.
U prošlogodišnjoj sjetvi ozimih žitarica veliki broj poljoprivrednih proizvođača sjetvu je obavio izvan optimalnih rokova (10. - 30. listopad) što je zbog hladne zime, pomanjkanja oborina u kritičnim fazama razvoja pšenice uzrokovalo smanjeno busanje te u konačnici smanjenje ostvarenih prinosa. Pravovremena zaštita pšenice od bolesti i štetnika i gnojidba (pogotovo dušikom) jako su bitni u ostvarenju visokih prinosa po jedinici površine.
Pšenica jedna od najstarijih kultura, koja po proizvodnji žitarica zauzima drugo mjesto u svijetu zasigurno još dugo vremena bez obzira na cijenu ili ostvarenu dobit neće nestati s naših oraničnih površina.
Autorica: Suzana Pajić, dipl. ing. agr.
Foto: Bigstockphoto/dimid_86
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr