Božidar Plantak iz podravskog mjesta Delovi, preuzeo je od roditelja vođenje OPG-a. Na 200 hektara zemlje uzgaja uljanu repicu, kukuruz, pšenicu, soju, a od ove godine i suncokret. Visoke prinose zahvaljuje KWS hibiridima.
Nakon što je prije 11 godina završio Srednju poljoprivrednu školu u Križevcima, Božidar Plantak iz podravskog mjesta Delovi, preuzeo je od roditelja vođenje OPG-a. Do tada su držali i krmače, no posao s njima je bio neisplativ i Božidar se odlučio baviti isključivo ratarstvom. Iako i danas brojni podravski OPG-i, siju samo pšenicu i kukuruz i teško se odlučuju za druge kulture ovaj je mladi poljoprivrednik, odmah počeo pokazivati interes i za uljarice, grahorice te povrće.
“Obrađujem 200 hektara zemlje, od čega 140 ha imam u zakupu, a ostalo je moje. Ove sam godine imao najviše uljane repice i to 70 hektara. Kukuruz mi raste na 50 ha, dok su 42 ha bila pod pšenicom. Na 18 ha imam soju, a po prvi put sam ove godine posijao i suncokret i to 10 ha. Tu su i dva hektra krumpira, dio kojeg je već izvađen i prodan, a dio je još u zemlji. Što se uljane repice tiče, sav urod sam prodao tvrtki Agronom, po cijeni od 2,35 kn za kilogram“ priča nam dvadesetosmogodišnji Božidar.
Za našega boravka ovo je gospodarstvo posjetio i KWS-ov savjetnik Ivan Cmrečnjak, te na radost članova OPG-a Plantak, kazao kako su s prosjekom od 4.600 kg po hektaru, ove godine među najboljim proizvođačima uljane repice te tvrtke.
“Na poljima OPG-a Plantak ove smo godine imali pokusnu proizvodnju uljane repice hibrida Umberto KWS, koji će se u prodaji naći već u novoj sezoni 2017/2018. Naime, prije no što se neka nova sorta stavi na tržište, prethode četiri godine ispitivanja od čega dvije godine u Zavodu za sjemenarstvo, a dvije kod nas u tvrtki. Prati se kako uljarica napreduje, s obzirom na vrstu zemlje i vremenske okolnosti te kakve se eventualne bolesti mogu očekivati. Naši hibridi uljane repice poznati su po tome što ih karakterizira snažan početni porast nakon zime“ ističe Ivan Cmrečnjak iz KWS-a, tvrtke koja svojim hibridima uljanih repica pokriva oko 60% hrvatskoga tržišta.
Rezultati KWS hibrida 2016/17. na OPG-u Plantak u Delovima:
Hibrid | Prinos | Vlaga |
Hybrirock peletirani | 4890 kg/ha | 7,1% |
Hybrirock | 4849 kg/ha | 6,6% |
Umberto KWS | 5380 kg/ha | 6,7% |
Factor KWS | 4623 kg/ha | 6,5% |
Alvaro KWS | 5288 kg/ha | 6,2% |
Frodo KWS | 5232 kg/ha | 6,3% |
Osim pokusnog Umberta, OPG Plantak je ove godine na svojim poljima imao i hibride Gordon KWS, Frodo KWS i Hybrirock KWS.
“Repicu sijem već više godina i jako sam zadovoljan. Odlična je za plodored, sije se nakon pšenice i ječma. Ne napada je kukuruzna zlatica, no daleko od toga da je ne treba štititi. Znaju se pojaviti repičin buhač i sovice, posebno u jesen. Preko zime je najbolje kad je zaštićena pokrovom od snijega. Prošle zime snijega u Podravini, unatoč jako niskim temperaturama nije bilo puno, a u prilog nisu išli ni sušni mjeseci, pa gnojivo nije bilo iskorišteno kao što bi bilo da je palo više kiše“ kaže Božidar te dodaje da prije sjetve bilo koje kulture obavezno napravi analizu tla, a vrlo je važno obaviti i kalcizaciju.
Uljana repica se nikako ne smije sijati na površinama na kojima je prije toga rasla neka uljarica, jer sve napadaju isti štetnici.
"Primjerice, dobra kombinacija trogodišnjeg plodoreda je pšenica, uljana repica, pa kukuruz. Optimalan rok sjetve je od kraja kolovoza do 15. rujna, što ostavlja dovoljno vremena za pravilan razvoj i kvalitetnu pripremu biljke za niske temperature. Pravodobna sjetva je važna i zato što takva repica u zimu ulazi s jakim korijenom. Sije na gustoću od 45 do 50 biljaka po m2, žitnim sijačicama, uz prosječan razmak između redova od oko 25 cm“, doznajemo od Ivana Cmrečnjaka.
Uljana repica se posljednjih pet godina u Hrvatskoj sije sve više, a na našim je poljima, ove biljke poznate po žutim cvjetovima, najviše bilo u sezoni 2016/17, kada je rasla na gotovo 45 tisuća ha što je najviše površina pod ovom kulturom od kada je uzgajamo. Sudeći prema daljnjem rastu interesa za nju, ove bi godine, pretpostavlja se, mogla biti posijana na čak 60 tisuća hektara. Većina repice završi u čepinskoj uljari, a manje količine se i izvezu. Istovremeno, površina pod pšenicom je sve manje i manje.
Godinama se među poljoprivrednicima pričalo, kako suncokret ne uspijeva dobro na područjima sjevernije od Virovitice, pa ga je doista tu bilo gotovo nemoguće vidjeti. No Božidar je jedan od rijetkih koji je odlučio provjeriti drži li ta priča vodu. I ispostavilo se da Podravina i suncokret itekako mogu zajedno.
"Ovo je prva godina da imam i suncokret. Uzeo sam hibrid Hysun 202 CL i početkom travnja ga posijao na pješčanije zemlje, jer se prognoziralo da će i ovo ljeto biti sušno, a primjerice kukuruz u takvim uvjetima i na pješčanim tlima, ne bi uspio. Za sada se dobro drži, većina je ocvala i trenutno je u fazi nalijevanja zrna. Krajem rujna slijedi žetva. Kod nas je sve traženija suncokretova sačma kao sastavni dio hrane za životinje, pogotovo smjese za svinje“ ističe nositelj OPG-a Plantak.
Godinama se pričalo kako suncokret ne uspijeva dobro na područjima sjevernije od Virovitice. Božidar je odlučio provjeriti drži li ta priča vodu. I ispostavilo se da Podravina i suncokret itekako mogu zajedno!
Pred Božidarom su sada otprilike tri tjedna malo sporijeg tempa, pa će to vrijeme iskoristiti za razmišljanje o poslovima koji predstoje te daljnjim planovima.
“Do sad se nisam prijavljivao na natječaje iz Programa ruralnog razvoja, ali ove jeseni planiram. Iako imam dva traktora, kombajn i sve potrebne priključke, razmišljam o kupnji još jednog traktora. Jer kad dođe razdoblje intenzivnoga rada, dva su mi premalo. Na OPG-u imam zaposlenog jednog radnika, a pomaže mi i otac Anđelko. Kad nije na polju, s majkom Nevenkom radi u našem plasteniku, u kojem na površini od 120 m2, uzgajaju paradajz, papriku, krastavce i mrkvu. Dio povrća prodamo, a dio je za naše potrebe.
Osobno, jako volim raditi i kad dva, tri dana nisam u "punom pogonu“ postaje mi dosadno. Žao mi je što situacija u hrvatskoj poljoprivredi nije bolja, ali ja sam jedan od onih koji neće samo tako odustati. Ozbiljno bi se trebalo poraditi i na okrupnjavanju zemljišta. Primjerice, parcele koje ja obrađujem su raštrkane i relativno male i nalaze se na području dviju općina. I jako puno vremena i goriva potrošim na vožnju od jedne do druge“, priča nam mladi podravski poljoprivrednik Božidar Plantak i dodaje kako bi soji i kukuruzu sad kiša itekako dobro došla. Nadamo se da će pasti, jer sva su podravska polja vrlo suha.
Foto: Sandra Špoljar i KWS (žetva)
Povezane biljne vrste
Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)
Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 40 % i oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a... Više [+]
Sinonim: Cvijet sunca, trava sunca | Engleski naziv: Sunflower | Latinski naziv: Helianthus annuus L.
Suncokret potječe iz Amerike (Meksiko, Peru). Najprije je uzgajan kao ukrasna biljka, sjeme je korišteno za prehranu ptica, a ljudi su jeli jezgru iz sjemena. 1840. godine je prvi... Više [+]Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
Vukovarska 31,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 31 628 628,
e-mail: info@kws.hr
web: http://www.kws.hr