Odabirom kvalitetnijeg sjemena do boljih prinosa

U Hrvatskoj je ove godine proizvedeno 760 tisuća tona pšenice, što je 17% više nego 2014. Prosječan urod iznosio je 5,4 tone po hektaru. No, unatoč boljim prinosima, ratare su zabrinuli niski postoci proteina prema kojima je pšenica podijeljena u kategorije gubila na cijeni. Stoga su poljoprivredni proizvođači jesenas, za razliku od prošlih godina, najviše kupovali poboljšivače i kvalitetne sorte.

"Kod otkupa pšenicu dijelimo na stočnu, krušnu, kvalitetnu i poboljšivače. Razlika se najbolje primijeti u prinosima. Budući da se prethodnih godina nije gledalo na kvalitetu, proizvođači su uglavnom sijali stočne pšenice jer one imaju značajnije veći prinos od poboljšivača. Mjerili su se samo hektolitar, primjesa i vlaga", objašnjava Marijana Murr Aračić, diplomirana inženjerka agronomije.

Proteini presudni parametri

Stoga ne čudi što su se ratari ove jeseni odlučili za kvalitetnije sorte. Primjenom Kodeksa o otkupu žitarica, pšenica koja sadrži do 10,5% proteina svrstana je u stočnu klasu, do 12,5% u treću, do 14% u drugu, a preko 14% u prvu klasu.

"Novim kodeksom protein je postao parametar prema kojem se određuju kategorije plaćanja, no nije samo on presudan. Bitan je i gluten te još neka druga svojstva koja se ne dobivaju odabirom sorte nego pravilnim agrotehničkim mjerama", ističe naša sugovornica.

Kodeks nije zakonom propisan, ali donosi standarde koje bi trebalo poštivati kako bi hrvatska pšenica bila konkurentna na europskom tržištu.

"Ove sezone najviše su se tražile kvalitetne pšenice i poboljšivači koji daju niži prinos, ali osiguravaju vrhunsku kvalitetu te dobru otkupnu cijenu. Preporuka naše tvrtke proizvođačima je da si naprave preraspodjelu. Npr. ako poljoprivrednik raspolaže s 50 hektara zemljišta najbolje je na manji dio posijati poboljšivače, a na preostali kvalitetne sorte. Tako će si preraspodijeliti rizik", zaključuje Marijana Murr Aračić.