Novi BC hibridi opravdali očekivanja, a sve više silažnih odgovara proizvodnji bioplina

Hibrid kukuruza BC747 je dobar i kod nas, ali on je prvenstveno rađen za tržišta poput Turske, Irana. Tamo se prodaju značajne količine sjemena i tamo se siju te kasne grupe, a grupa 600 je kod njih rana, rekao je dr.sc. Mirko Jukić, oplemenjivač Bc Instituta na Danima polja kukuruza u Starom Topolju kod Slavonskog Broda.

Taj hibrid služi za proizvodnju bioplina i silaže u istočnom djelu Hrvatske, a plijeni pažnju izgledom jer to je velika i robusna stabljika bogata listom. Listovi dugački, široki i dugo zeleni jer je i on ipak kasni i, za razliku od ostalih na pokusnom polju u Starom Topolju, dosta je zeleniji. Kao što je vidljivo, klip je velik, konusan i dobro završen i ima najmanje 20 redova zrna koje je krupno u tipu zubana i vrlo duboko, a i karakteristika je i sporo otpuštanje vlage iz zrna.

Što razlikuje Bc Institut od ostalih kompanija?

Ove godine je u pokusima bio prvi i u Lovasu je imao 76,3 tone silaže po hektaru. Primjerice, kada je u pitanju silaža, na istim pokusima BC678 imao je 74,6 tona po hektaru, BC601 73,3 tone, a hibrid DUGI 67,3, a RIĐAN 57,3 tone po jednom hektaru.

Jukić je istaknuo da BC601, osim što je privlači poglede svih proizvođača i odlično izgleda, ima i klip lijepo razvijen s 30 redova zrna u tipu zubanu. Osim što je odličan za proizvodnju zrna, doista je jako dobar i za proizvodnju silaže. Osvrnuo se posebno i na MEJAŠA, kojega je nazvao jednom verzijom PAJDAŠA koji je na tržištu sedam, osam godina. No, ima čvršću stabljiku i kvalitetnije zrno u odnosu na PAJDAŠA.

Predstavljeni su svi hibridi u pokusu, ali ima i dosta novih. Jedan od njih je TESLA za kojega nam je, pokazujući ga, Jukić rekao da je iz rane 400 grupe s visokom stabljikom i jako dobro podnosi guste sklopove te je namijenjen za intenzivnu proizvodnju, dok je za KEKECA rekao da je to ono što razlikuje Bc Institut od ostalih kompanija, a to je jedinstveni primjer sinergije visokog prinosa i kvalitete zrna. To je jedan od hibrida koje izuzetno traži talijansko tržište, a posebice za proizvodnju cornflakesa. Čvrsta je i visoka stabljika i izuzetno zdravo zrno, istaknuo je Jukić. U ovom Institutu ističu i da je to hibrid koji ima odličan rani porast i da je pogodan za rane rokove sjetve te da podnosi gušće sklopove i intenzivnu agrotehniku.

Uvjerili se u visok prinos novog hibrida AGRAM

Novi hibrid je i AGRAM. Mr.sc. Zdravko Kozić pohvalno ga je spominjao i u Lovasu, ali zbog lošeg vremena ga nismo mogli pogledati. No, na Danima polja u Starom Topolju kod obitelji Perković imali smo priliku vidjeti ga, da tako kažemo, uživo i na vagi.

Na mjerenju kod obitelji Perković u Starom Topolju bilo je različitih vlaga, ali su se prinosi kretali od 10 do 13 tona po hektaru suhog zrna. INSTRUKTOR je imao 13.741 kg po hektaru s 18,8 posto vlage, a primjerice BC525 je imao 12.062 kg i preko 19 posto vlage. Hibrid Alibi je imao 16,3 posto vlage i rezultat na vagi 12.044 kg, dok novi hibrid AGRAM 12.742 kilograma po hektaru i 17,4 posto vlage. MAJSTOR koji je također novi i pod povečalom struke i tržišta ima je na vagi 12.325 kilograma i 20 posto vlage.

Objavljeni su i prvi rezultati pokusa soje

Pokusi se već godinama održavaju na ovim lokacijama tvrtke Lug d.o.o. obitelji Perković, a okupljenim poljoprivrednicima govorio je Ivica Ikić, predsjednik Uprave Bc Instituta ističući važnost njihovih novih hibrida o kojima je govorio i mr.sc. Zdravko Kozić, dok je Đuro Lukić iskoristio priliku da podsjeti na strne žitarice ovoga Instituta čija se sjemena već uveliko prodaju za ovogodišnju sjetvu.

U Starom Topolju objavljeni su i prvi rezultati pokusa soje na nekoliko lokacija. Primjerice, na OPG-u Subotić u Nijemcima Ascasubi je ima 5,5 tona po hektaru, a na OPZ Otok 5,3 koliko je na istom vaganju imao i Pedro. Isti Pedro je kod Subotića imao pak pet tona, dok je u Viljevu kod Donjeg Miholjca na imanju OPG Vincetić izvagano 5,2 tone po jednom hektaru. U tvrtki Lumaprom d.o.o. kod Nove Gradiške, gdje nije bio pokus već proizvodnja, soje Bc Instituta na 60 hektara imale su prinos u prosjeku 5,1 tonu.

Svi izračunati rezultati svedeni na vlagu od 14%.

Više fotografija s Dana polja kukuruza pogledajte u galeriji ispod teksta.