Nova prilika za županjsku Posavinu?

Odlukom ministra Tihomira Jakovine, na poplavom zahvaćenim područjima županjske Posavine, do daljnjega će biti prisutni predstavnici Ministarstva poljoprivrede, kao i svih potrebnih službi i agencija iz nadležnosti Ministarstva kako bi bili na usluzi poljoprivrednicima savjetom i uputom. Od 19. do 28. lipnja dodatno će na usluzi poljoprivrednicima i stanovništvu biti dužnosnici ili visoko rangirani državni službenici. Radi lakšeg stupanja u kontakt s predstavnicima Ministarstva na terenu, uspostavljen je kontakt broj telefona 032/864-992 (birati broj 8) u Stožeru zaštite i spašavanja Vukovarsko-srijemske županije koji svoje sjedište ima u osnovnoj školi u mjestu Vrbanja.Također, na inicijativu Ministarstva poljoprivrede provodit će se i interventni otkup stoke. Upute i način na koji će se otkup provoditi bit će dostupni javnosti u vrlo kratkom vremenu.

Sve te mjere, o kojima je javnost izvjestilo Ministarstvo poljoprivrede, trebale bi sukladno očekivanjima poljoprivrednicima postradalih područja dati do znanja da država odnosno državne službe zadužene za poljoprivredu, brinu o njihovim potrebama i voljni su učiniti puno toga kako bi se situacija u kojoj su se našli ti ljudi nakon što su savske vode poharale Gunju, Rajevo Selo i Račinovce najteže, te još neka mjesta djelomično, učinila koliko toliko podnošljivom.Tako barem izgleda situacija kada se gleda sa razine Markova trga u Zagrebu. Kada se međutim "spustite" na razinu postradalog poljoprivrednika ili stočara posve nebitno, iz Gunje ili Račinovaca, situacija je puno drugačija i nimalo ružičasta.

"Daj Bože da se za pola godine vratimo, ali nisam siguran. Voda je sve uništila pa i polja od kojih smo živjeli", kaže Račinovčanin Mihael Kovačević, čija obitelj živi od poljoprivrede, a sada nije sigurna kao dalje. Ovakvih i sličnih tužnih priča ljudi koji su, kako se kaže preko noći, ostali bez ičega na tisuće je i traže konkretan odgovor, na koji način pomoći stradalim stanovnicima sela iz kojih su ljudi desetljećima samo odlazili i u kojima je glavna djelatnost bila upravo poljoprivreda? Stoga nije daleko od bojazni koja se javlja kako bi katastrofa koja ih je pogodila samo mogla ubrzati izumiranje Gunje, Rajeva Sela, Račinovaca, Đurića, Strošinaca i Soljana, posebice potonjih koji se nalaze izvan svih važnijih pravaca i ne nude puno razloga mladim naraštajima za opstanak i ostanak.

Valja podsjetiti kako je na području općina Gunja, Vrbanja i Drenovci od ukupno 18.923,27 ha poljoprivrednih površina u ARKOD-u poplavljeno ukupno 7.854,12 ha odnosno 41,51 posto površina. Promatrajući po općinama najviše površina – 4.385,37 ha poplavljeno je u općini Drenovci (46,84 posto svih površina), Gunji – 1826,59 ha (100 posto površina), te Vrbanji 1642,16 ha (21,23 posto). Broj uginule i stradale stoke broji se na tisuće i za svu bi pretrpljenu štetu, kako se tvrdi, stradali poljoprivrednici trebali dobiti odštetu.

Za vjerovati je kako će se to doista i dogoditi i to po računici koja će ići u korist postradalih. Prilika je međutim, možda sada bolja nego ikada, da se priđe revitalizaciji cijelog tog područja na način da ga se izgradi i obnovi kao mjesto poželjno za život. Bilo bi šteta kada bi država tek obnovila kuće i domaćinstva, a potom ljude županjske Posavine ostavila da se i dalje "koprcaju" u svim onim problemima koji su ih mučili prije poplave. A najveći je, gubitak prava na sigurnu i prosperitetnu budućnost, koju nitko nikome ne bi trebao oduzeti. Zlo koje je poplava donijela, trebalo bi preokrenuti u nadu za Gunjance, Drenovčane, Strošinčane i ostale da nisu "Bogu iza nogu" i da za njihovu djecu ima nade da starost dožive u rodnom mjestu, a ne negdje drugdje kamo su bili prisiljeni otići jer kod kuće za njih nije bilo budućnosti.

Foto: depositphotos.com