Napušta li nas naša najvažnija krušarica?

Optimalni rokovi sjetve koji se preporučuju proizvođačima temeljem višegodišnjih iskustava, za većinu sorti su od 10. do 25. listopada. Godina je vrlo specifična, sa mnogim inverzijama. Do prije nekoliko dana smo imali temperature do 25 °C, tlo je još toplo.

Oborine koje su počele padati, mogle bi zasijano sjeme opskrbiti dovoljnom količinom vlage koja bi mu omogućila da za pet, šest dana već nikne.

Veći sadržaj proteina značit će bolji financijski rezultat

U tom slučaju, zbog mogućnosti pojave lisnih ušiju u većoj mjeri, a uz ovo toplo vrijeme, postoji i realna mogućnost prijenosa raznih viroza, između ostalih i barley yellow dwarf virusa - žutila ječma koje se javlja i na pšenici. Postoji opasnost i da bi posijane pšenice prerazvijene mogle ući u zimu, jer najoptimalnija faza razvoja u kojoj bi pšenice trebale ući u zimu, kada su najotpornije prema niskim zimskim temperaturama, a još ne stvaraju veliku lisnu masu je faza tri lista tj. početak busanja.

Dakle, naš optimalni rok sjetve bi trebao biti takav da pšenicu prije ulaska u zimu dovedemo u fazu početka busanja. Apeliraju se proizvođači da koriste mineralna gnojiva, certificirano sjeme visokorodnih sorti, jer osim po prinosu, pšenica će se iduće godine plaćati po kakvoći. Veći sadržaj proteina znači i bolji financijski rezultat.

Jesenska sjetva 2014. - posijat će se 250 tisuća hektara pšenice?

Sjetveni rokovi su pomjereni u odnosu na optimalne. Mnoge predkulture pšenici su stradale, još se žanje i suncoket, neke površine su još pod sojom, vegetacija kukuruza kasni. Većina sjetve će se vršiti na kraju listopada i početkom studenog. Bilo bi dobro kada bi se posijalo barem 250 tisuća hektara, tvrde stručnjaci.

Ivan Sremac s OPG Sremac iz Koritne, sjetvu pšenice je započeo 20. listopada, sa kupovnim sjemenom iz Žita d.o.o. s kojim ima ugovor. Cijena sjemena se kreće između dvije i tri kune. Prošle godine na oko 30% površina su posijali vlastito sjeme, pšenica je bila loša u žetvi, pa je nisu ostavljali za sjetvu. Ove godine, sjetva pšenice malo kasni od optimalnog roka, unazad dvije do tri godine nije se dobro pokazala rana sjetva, a nisu ni na vrijeme skinuli prethodne kulture.

Marko Gaborović s OPG Gaborović nam priča: "Na svom imanju posijao sam 50 jutara tavanuše i 50 jutara sjemenske robe. Sjeme pšenice kupljeno je preko Zadruge jer oni vrše kreditiranje. Prošle godine za 120 jutara platio sam 90.000 kn, a gdje je još gnojivo i zaštita, otkupna cijena je bila 1,20 kn, a još i manje kada se odbiju troškovi. Sjetva pšenice još traje, odužilo se zbog kiše. Kao i ja, većina proizvođača se odlučila za pola-pola, radi cijene sjemenske robe i otkupne cijene."

Ove godine sijat će se manje pšenice

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu, HGK - Županijske komore Osijek, kaže da ove godine pšenicu zasigurno siju jedino veliki poljoprivredni sustavi. 60% gospodarstava nažalost, nisu niti krenula u sjetvu. Kako optimalni rokovi istječu, a kiša je opet počela, teško da će se više išta i zasijati. Iz velikih poljoprivrednih sustava žale se da je repromaterijal ostao neiskorišten, jer je veliki dio poljoprivrednika ostao dužan i za raniju pomoć kod zasnivanja sjetve. Ove godine biti će zasijano znatno manje površina pod pšenicom.

Mnogi proizvođači ne kupuju sjemensku robu jer im se jednostavno ne isplati. Od vlastite pšenice ostavili su sebi najkvalitetnije sjeme i pustili ga na sjemenski selektor.

Za sjetvu obvezno treba koristiti deklarirano sjeme. Sjetva kvalitetnog i deklariranog sjemena garancija je uspješne proizvodnje, a prirod je i do 20% viši u odnosu na sjetvu nedeklariranog sjemena.

Iz Ministarstva kažu da je osim proizvodnje pšenice i njezina kvaliteta slabija nego lani, dok u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) ističu da je njezina kvaliteta zadovoljavajuća, ali da će je ove godine biti manje.

Mnogi će svoja polja ostaviti ove godine na ugaru. Matija Brlošić iz HPK smatra da je i to bolje nego da na silu proizvode i gomilaju nove dugove. "Ostavljanje zemlje na odmoru možda će u budućnosti biti i poluga reguliranja tržišta, jer ako tržište ne bude tražilo pšenicu, neće se te godine ni sijati", smatra on. Brlošić navodi kako ove jeseni ima i slučajeva da proizvođači ne mogu u polja, jer je od prekomjerne kiše tlo toliko vlažno da mehanizacija propada.

Vlastito sjeme sijat će se više nego ikad prije

Ozbiljni proizvođači pšenicu iz žetve kvalitetno su doradili - pročistili i tretirali. Prema nekim procjenama, ove bi jeseni čak 50% površina moglo biti zasijano tzv. tavanušom. Naime, mnogi su poljoprivrednici, kako kažu, zbog previsoke cijene sjemena i nedostatka novca više nego ikada prije ostavili pšenicu iz žetve za jesensku sjetvu.

Urod pšenice od iduće godine u Republici Hrvatskoj otkupljivati će se kao i u većini zemalja Europske unije prema kvalitativnim razredima, odnosno prema Kodeksu o otkupu žitarica i uljarica. Stoga pred sjetvu treba dobro razmisliti hoće li se odlučiti na sjetvu pšenica koje spadaju u više kvalitativne razrede ili sorte većeg potencijala, prinosa i manje kvalitete. Zbog cijene deklariranog sjemena proizvođači se sve više odlučuju za sjetvu vlastitog sjemena tzv. farmerskog sjemena, čija sjetva je omogućena prema Pravilniku o izravnim plaćanjima NN 12/11 i 54/11 i Zakonu o dopunama zakona o zaštiti biljnih sorti u Republici Hrvatskoj NN 124/11.

Farmersko sjeme je sjeme poznate i zaštićene sorte samo-oplodne vrste bilja koje je proizvedeno na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu, a poljoprivredni proizvođač je može sijati sam na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu i ne smije ga distribuirati drugim poljoprivrednim gospodarstvima.

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori ne vjeruju da će baš polovina površina pod pšenicom biti zasijana tavanušom, ali bit će je više nego inače.

Prošle je godine, prema nekim procjenama, farmerovim sjemenom bilo zasijano 20-ak % od ukupnih površina. Tu valja reći da su ozbiljni proizvođači pšenice doista ostavili pšenicu iz žetve, ali su ju i kvalitetno doradili.

Cijena sjemena pšenice 2,20 do 2,50 kn/kg?

Domaće cijene sjemena će vjerojatno biti od 2,20 do 2,50 kn/kg, ovisno o sorti i sjemenskoj kući bez PDV-a. Ove godine, zbog nižih uroda pšenice, nižih cijena od željenih, besparice na selu, poplava, kašnjenja vegetacije predkultura pšenici, špice poslova u jesen, nije isključeno da će mnogi, više nego prije, ići u sjetvu tzv. tavanuše.

Upitna kvaliteta i uporaba tavanuše

Smatra se da će dio proizvođača koji se i prijašnjih godina upuštao u takvu avanturu, vjerojatno nastaviti s takvom praksom, ali se taj postotak u ovoj godini ipak neće povećati. Na gotovo cijelom proizvodnom području, u više navrata tijekom vegetacije, uvjeti proizvodnje bili su na granici elementarne nepogode, a pojava bolesti bila je prisutnija nego ikada, kvaliteta požetog materijala vrlo je upitna i uporaba tavanuše u ovoj godini više je od avanture.

Proizvođači koji već nekoliko godina koriste tavanušu, redovito u proizvodnji reduciraju i ostala ulaganja, a kao jedini siguran prihod u ovoj proizvodnji vide poticaj na koji i s takvim pristupom, nažalost, ostvaruju pravo. Pristup proizvodnji koji uz uporabu tavanuše često veže i sjetvu pšenice bez gnojiva, neprikladnu primjenu zaštite usjeva od korova i bolesti, izostanak prihrane, vrlo često zbog pada prinosa i kvalitete kompromitira proizvođača, organizatora proizvodnje i otkupljivača merkantilne robe.

Nažalost, na većini poljoprivrednih gospodarstava koja siju farmersko sjeme, tretman sjemena obavlja se različitim priručnim sredstvima, dok poljoprivrednici u većini zemalja EU koriste prave linije za doradu i tretiranje sjemena, koje su bile usavršavane kroz dugi niz godina.

Nepravilan fungicidni tretman pšenice

Tretiranje sjemena na poljoprivrednim gospodarstvima nije adekvatno jer se fungicidni tretman ne nanosi pravilno na cijelo sjeme, kao ni na svu količinu sjemena ravnomjerno.

To je jedan od razloga zbog kojeg se u proteklim godinama na našim poljima mogla primijetiti sve veća zaraza posijanih usjeva bolestima koje se prenose sjemenom. Posljednjih sezona uzgoja žitarica, svjedoci smo sve veće pojave smrdljive i prašne snijeti na usjevima žitarica.