Sjetva jarog stočnog graška se obavlja što ranije, čim vremenski uvjeti dozvole, odnosno krajem veljače, sredinom ožujka.
Stočni grašak u smjesi sa žitaricama predstavlja vrlo kvalitetnu krmu. Značaj uzgoja je posebno izražen u uvjetima promjene klime jer ga je moguće uzgajati u periodima godine kada ima dovoljno vlage i slobodnog zemljišta. Nakon skidanja usjeva je moguća sjetva druge kulture. Tako se racionalnije upravlja zemljištem kojeg, po pravilu, na farmi uvijek nedostaje, piše stručnjak Dragiša Marković.
Sjetva jarog stočnog graška se obavlja što ranije, čim vremenski uvjeti dozvole (kraj veljače-sredina ožujka). Količina sjemena stočnog graška ovisi od cilja uzgoja i gustoće sjetve (sklopa). Za proizvodnju zelene mase upotrebljava se 150-180 kg/ha sjemena graška i 40-60 kg/ha sjemena žitarica (zob, jara pšenica). Za sjetvu treba koristiti dorađeno kvalitetno sjeme visoke klijavosti i čistoće. Prvo se sije grašak na dubinu 5-6 cm, razmak redova 16 cm, a zatim unakrsno žitarica na dubinu 3-4 cm, razmaka redova 12 cm. Sjetva se može obaviti žitnom sijačicom da bi se optimalno rasporedilo sjeme kako ne bi došlo do zasjenjivanja i polijeganja usjeva.
Prije sjetve ako nije obavljeno zimsko oranje potrebno je obaviti oranje (20-30 cm) da bi se osigurali dobri uvjeti za razvoj biljaka i sačuvala vlaga iz zimskog perioda.
S obzirom da grašak ima sposobnost vezivanja atmosferskog dušika kvržičnim bakterijama potrebno mu je samo prilikom početnog razvoja osiguratii manju količinu dušika (30-40 kg/ha), dok usjevu graška i žitarica treba osigurati 60 kg/ha dušika, 80 kg/ha fosfora i 120 kg/ha kalija.
Prinosi čiste mase zelenog graška dostižu od 25-35 t/ha. Prinosi u smjesama grašak-žitarice iznose od 30-50 t/ha zelene mase.
Smjesa graška i žitarica se najčešće koristi kao zelena stočna hrana ili za spremanje sjenaže. Kao zelena krma se koristi u vrijeme cvjetanja graška i u fazi klasanja žitarica, a za spremanje sjenaže kada se formira 2/3 mahuna na grašku, a žitarica ne smije prijeći iz mliječne u voštanu zriobu.
Nakon skidanja, usjev se prosušuje od 50-55% vlažnosti nakon čega se sjenažira. Sjenažiranje je način konzerviranja vlažne biljne mase, nakon čega dolazi do mliječno-kiselinskog vrenja. Bitno je osigurati anaerobne uvjete (bez prisustva zraka) koji se osiguraju klasičnim siliranjem u silo trenčeve ili umotavanjem zelene mase u rolo bale i omotavanje u folije radi onemogućavanja prisustva zraka.
Dobro spremljena sjenaža graška i žitarica predstavlja vrlo kvalitetno kabasto krmivo u hranidbi muznih grla.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: krmni grašak | Engleski naziv: Field peas, fudder peas | Latinski naziv: Pisum sativum ssp. arvense L.
Stočni grašak pripada porodici mahunarki (Fabaceae). Korijen mu naraste do 1 m u dubinu i dobro je razgranat. Jednogodišnja je zeljasta biljka, mekane puzave stabljike zbog čega... Više [+]Tagovi
Autorica