Setva jarog stočnog graška se obavlja što je ranije moguće, čim vremenski uslovi dozvole, odnosno krajem februara ili sredinom marta.
Stočni grašak u smeši sa žitaricama predstavlja veoma kvalitetnu krmu. Značaj gajenja je naročito izražen u uslovima promene klime jer ga je moguće gajiti u periodima godine kada ima dovoljno vlage i slobodnog zemljišta. Nakon skidanja useva je moguća setva druge kulture. Tako se racionalnije upravlja zemljištem kojeg, po pravilu, na farmi uvek nedostaje, objašnjava Dragiša Marković za Savjetodavnu Srpske.
Setva jarog stočnog graška se obavlja što je ranije moguće, čim vremenski uslovi dozvole (krajem februara ili sredinom marta). Količina semena stočnog graška zavisi od cilja gajenja i gustine setve (sklopa). Za proizvodnju zelene mase upotrebljava se 150-180 kg/ha semena graška i 40-60 kg/ha semena žitarica (zob, jara pšenica). Za setvu treba koristiti dorađeno kvalitetno seme visoke klijavosti i čistoće. Prvo se seje grašak na dubinu 5-6 cm, razmak redova 16 cm, a zatim unakrsno žitarica na dubinu 3-4 cm, razmaka redova 12 cm. Setva se može obaviti žitnom sejalicom da bi se optimalno rasporedilo seme, to jest da ne bi došlo do zasenjivanja i poleganja useva.
Pre setve, ukoliko nije obavljeno zimsko oranje, potrebno je obaviti oranje (20-30 cm) da bi se obezbedili dobri uslovi za razvoj biljaka i sačuvala vlaga iz zimskog perioda.
S obzirom na to da grašak ima sposobnost vezivanja atmosferskog azota kvržičnim bakterijama treba mu samo prilikom početnog razvoja obezbediti manju količinu azota (30-40 kg/ha), dok usevu graška i žitarica treba obezbediti 60 kg/ha azota, 80 kg/ha fosfora i 120 kg/ha kalijuma.
Prinosi čiste mase zelenog graška dostižu od 25-35 t/ha. Prinosi u smešama grašak-žitarice iznose od 30-50 t/ha zelene mase.
Smesa graška i žitarica se najčešće koristi kao zelena stočna hrana ili za spremanje senaže. Kao zelena krma se koristi u vreme cvetanja graška i u fazi klasanja žitarica, a za spremanje senaže kada se formira 2/3 mahuna na grašku, a žitarica ne sme preći iz mlečne u voštanu zrelost.
Nakon skidanja, usev se prosušuje od 50-55% vlažnosti nakon čega se senažira. Senažiranje je način konzervisanja vlažne biljne mase, nakon čega dolazi do mlečno-kiselinskog vrenja. Bitno je obezbediti anaerobne uslove (bez prisustva vazduha) koji se obezbeđuju klasičnim siliranjem u silo trenčeve ili umotavanjem zelene mase u rolo bale i omotavanje u folije radi onemogućavanja prisustva vazduha.
Dobro spremljena senaža graška i žitarica predstavlja vrlo kvalitetno kabasto krmivo u ishrani muznih grla.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Field peas, fudder peas | Latinski naziv: Pisum sativum ssp. arvense L.
Stočni grašak pripada porodici mahunarki (Fabaceae). Koren mu naraste do 1 m u dubinu i dobro je razgranat. Jednogodišnja je zeljasta biljka, mekane puzeće stabljike zbog čega... Više [+]Tagovi
Autorka