Mirko Lošić: Za dobar urod, rad i trud se podrazumijevaju, ali i kvalitetno sjeme

Do žetve pšenice preostalo je još nekih dvadesetak dana. Finiš je to posla koji je započeo još jesenas prvom brazdom i sjetvom, a uskoro bi trebali doći i rezultati truda, htijenja i znanja svakog od ratara od kojih se svaki nada najboljem. Dobrom se urodu nada i poljoprivrednik Mirko Lošić iz Srijemskih Laza u Vukovarsko-srijemskoj županiji, čija se obitelj poljoprivredom bavi već naraštajima, a trenutačno obrađuju oko 100 hektara zemlje uzgajajući pšenicu, kukuruz, soju, suncokret i šećernu repu. Kiše koje su u Slavoniji padale cijeli svibanj nisu, kaže, ostavile veće štete na kulturama.

"U poljoprivredi je uvijek tako. Ako vas velike padaline i ometu kod neke kulture, one se dobro odraze na rod druge kulture, koja voli vlažnije tlo. To je i jedan od razloga zašto mi sijemo više kultura tako da možebitni gubitak uslijed velike vlage ili suše kod jedne, može biti pokriven zaradom od druge", priča ovaj tridesetšestogodišnjak po zanimanju elektrotehničar, ali kako kaže, odmah nakon završetka škole završio je u poljoprivredi na očevom OPG-u i nije mu žao.

RWA sorte daju odličan prinos i kvalitetu

Dok prolazimo poljem pšenice sorte Graindor tvrtke RWA, koja je u odličnom stanju, a zasijao je još i sorte Sofru i Tenor također od RWA, kaže kako je do sada pokušao sa sjetvom i drugih sorata, ali su se sorte RWA pokazale najboljima.

"Riječ je o sortama odličnog omjera prinosa i kvalitete", napominje dodajući kako od RWA koristi i zaštitna sredstva te je više nego zadovoljan suradnjom, ali ipak u prvi plan stavlja naporan rad i volju da se ostvare dobri proizvodni rezultati.

U obitelji Lošić svi su uključeni u rad OPG-a, ukupno deset osoba, koji svakodnevno dišu sa zemljom, a osim kvalitetnog sjemena, repromaterijala i zaštitinih sredstava te savjeta stručnjaka RWA, bitna im je, kako kaže Mirko Lošić i dobra mehanizacija od koje Lošići imaju sve, što bi rekli, od "igle do lokomotive".

"Godinama smo ulagali u strojeve i mehanizaciju i sada imamo sve, od kombajna do traktora, utovarivača, plugova i svega ostaloga što treba u poljoprivredi. Imamo potpuno zatvoreni krug što se tiče mehanizacije", navodi.

Osobno ga u poljoprivredi najviše smeta stalna neizvjesnot oko otkupne cijene.

"Bilo bi za nas poljoprivrednike puno bolje da znamo unaprijed po kojoj cijeni će nam se rod isplatiti. Tada bi znali i bolje planirati. Ovako čekamo u neizvjesnosti kakva će biti ovogodišnja otkupna cijena za pšenicu umjesto da smo to znali uoči sjetve. Tada bi čovjek znao hoće li ići u sjetvu te kulture ili će izabrati neku drugu, dohodovniju", govori dodajući kako je zadovoljan poticajima koje ostvaruje i kako se bez njih poljoprivredom se ne bi isplatilo baviti.

RWA paket - od sjemena do gnojiva, zaštite i stručnih savjeta

"Bez poticaja se jednostavno ne bi uspjeli pokriti" tvrdi te dodaje kako ima namjeru širiti površine za obradu, ali samo uz mogućnost kupnje dodatnih hektara. Međutim, slobodne zemlje za prodaju u Srijemskim Lazama i okolici, napominje, gotovo i nema.

Potvrđuje to i predstavnik RWA u Vukovarsko-srijemskoj županiji Boris Dragičević koji kaže kako je Mirko Lošić iz Srijemskih Laza, u kojima RWA ima i skladište u kojemu poljoprivrednicima nudi kompletni program od sjemena do gnojiva i zaštitnih sredstava, primjer uspješnog poljoprivrednika koji je uspio ostvariti zadovoljavajuću poljoprivrednu proizvodnju zahvaljujući prije svega velikoj upornosti i radu te primjeni znanja struke u pogledu izbora sjemena za sjetvu, primjene gnojiva te načina i vremenskih rokova korištenja zaštitnih sredstava.

"Mi se trudimo i mislim da uspijevamo u tome, da našim poljoprivrednim kooperantima, kojih je 200-tinjak na ovom području, pružimo maksimalnu sigurnost proizvodnje u segmentu svega onoga što im nudimo. Tržišni udio RWA u Vukovarsko-srijemskoj županiji je do 10%, ali što se tiče samih proizvoda on je puno veći. Tako kod pšenice imamo udio i do 70%, kod kukuruza i uljane repice malo manji, ali i tu s vremenom očekujemo napredak", priča RWA stručnjak dodajući kako su pšenice RWA sorata Graindor i Sofru bez konkurencije na hrvatskom tržištu, a krase ih visoka rodnost i velika otpornost na bolesti.

Uljana repica iduća kultura s udarnim hibridom

Po njegovim riječima, mogućnosti za povećanje tržišnog i proizvodnog udjela RWA su obećavajuće, posebice u sortimentu uljane repice kod koje RWA ima udarni hibrid Anniston koji je jedini otporan na virus te se od njega očekuje jako puno, kao i od kukuruznog programa koji je u pokusnoj fazi.

Dok, nakon povratka iz obilaska polja, pričamo u predstavništvu RWA u Srijemskim Lazama, omanjem Vukovarsko-srijemskom selu na "glavnoj" cesti od Vinkovaca prema Tovarniku, čiji su stanovnici orjentirani uglavnom na poljoprivredu te u mjestu ima desetak "jačih" poljoprivrednih proizvođača, razgovor često prekidamo jer malo pa malo netko od poljoprivrednika uđe po savjet ili kupiti neko zaštitno sredstvo. Korovi naime, ne spavaju. Posebice ne nakon kišnog i vlažnog svibnja. A i mnogo je drugih ugroza koje u ovo doba godine, kada su neke kulture pred žetvom, a neke u ozbiljnim fazama rasta, prijete ratarskim kulturama.

"Primjećuje se značajan napredak u razmišljanju naših poljoprivrednika. Mnogi su od njih postali svjesni da bez pravilnog pristupa obradi tla, sjetvi, gnojidbi i zaštiti neće imati bog zna što požnjeti ili ubrati sa svojih oranica. I to nas u RWA izuzetno raduje jer smo u mogućnosti pomoći domaćoj poljoprivredi u mnogim segmentima. Poljoprivrednim proizvođačima stručnim savjetima i našim proizvodima omogućiti dobru godinu, a hrvatskoj poljoprivredi pomoći da postane konkurentna i da, u odnosu na neke druge zemlje u okruženju, ovo malo poljoprivrednih površina koje imamo u Hrvatskoj bude uzorno obrađeno i zasijano uz mogućnost ostvarenja visokih prinosa i dohodovnosti", zaključuje Boris Dragičević.