Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Đubrenje
  • 25.11.2018. 13:00

Mikrobiološka đubriva kao zamena za mineralna đubriva i pesticide

Mikroorganizmi imaju ključnu ulogu u mineralizaciji organskih jedinjenja, mobilizaciji teško rastvorljivih neorganskih jedinjenja, a biljke snabdevaju hranljivim materijama i učestvuju u formiranju prinosa gajenih biljaka. Da bi se ublažili negativni efekti intenzivne poljoprivredne proizvodnje primenjuju se mikroorganizmi koji bi delom mogli da zamene mineralna đubriva i pesticide.

Foto: Flickr / DMichael Burns
  • 1.266
  • 74
  • 0

Zemljište je složen i dinamičan ekosistem u kojem se događa mnogo fizičkih, hemijskih i bioloških procesa koji omogućuju kruženje materije u prirodi. Mikroorganizmi, koji se nalaze u zemljištu, učestvuju u njegovom stvaranju i održavanju, kao i povećanju plodnosti. Kako tvrdi diplomirani inženjer ratarstva i povrtarstva - Milica Popadić, najpovoljnije uslove za rad mikroorganizama imaju zemljišta neutralne reakcije (pH vrednost 6,50-7,20), dobre strukture, povoljnih vodno-vazdušnih osobina (60-70% vode u porama) i zemljišta sa sadržajem organske materije, odnosno humusa, iznad 2%.

Mikroorganizmi najaktivniji u proleće i ranu jesen

Zastupljenost mikroorganizama je sezonskog karaktera, a najbrojniji i najaktivniji su u proleće i ranu jesen, kada ima dovoljno vlage, te kada su temperature 20-30°C i to u zemljištu do 40 centimetara dubine, gde ima dovoljno kiseonika i organske materije. Mikroorganizmi imaju ključnu ulogu u mineralizaciji organskih jedinjenja, mobilizaciji teško rastvorljivih neorganskih jedinjenja, a biljke snabdevaju hranljivim materijama i učestvuju u formiranju prinosa gajenih biljaka.

Mikroorganizmi umesto đubriva i pesticida

Popadićeva objašnjava da su agrotehničke mere, koje omogućavaju sintezu humusa pre svih zaoravanje žetvenih ostataka, primena stajnjaka, komposta, mikrobioloških đubriva, pravilna obrada zemljišta, popravka hemijskih svojstava zemljišta i plodored. Da bi se ublažili negativni efekti intenzivne poljoprivredne proizvodnje primenjuju se mikroorganizmi koji bi delom mogli da zamene mineralna đubriva i pesticide. Čiste kulture mikroorganizama se primenjuju u proizvodnji mikrobioloških đubriva, stimulatora rasta biljaka i preparata za zaštitu bilja od bolesti i štetočina.

Slama i kukuruzovina mogu biti zamena za stajnjak

Mikrobiološka đubriva sadrže odabrane kulture mikroorganizama koji se unose u zemljište kako bi se intenzivirali određeni mikrobiološki procesi i povećao sadržaj pristupačnih hraniva. Milica Popadić savetuje da se posle žetve pšenice, ječma, kukuruza, soje, suncokreta i drugih biljnih vrsta koriste mikrobiološki preparati za razgradnju žetvenih ostataka jer u svim granama biljne proizvodnje posle žetve ostaju korenovi i nadzemni žetveni ostaci. Na gazdinstvima koja nemaju stoke, slama, kukuruzovina i ostaci drugih biljnih vrsta ostaju kao sporedni proizvodi. Količina žetvenih ostataka u intenzivnoj biljnoj proizvodnji je dosta značajna i zavisi od biljne vrste, sorte, kao i od vremenskih uslova pojedinih godina. Kod ozime pšenice količina slame je 5-7 tona po hetaru, kukuruza 8-12 t/ha, suncokreta 4-6 t/ha i kod soje 3,5-5 t/ha.

Mikrobiološka đubriva oslobađaju hranljive materije iz žetvenih ostataka

Stručnjaci preporučuju da se nakon skidanja letine žetveni ostaci poprskaju odgovarajućim mikrobiološkim đubrivima. Posle tretiranja žetvenih ostataka vreme obrade zemljišta treba uskladiti prema preporuci proizvođača mikrobioloških đubriva. Značaj takvih mikrobioloških đubriva je to što ona oslobađaju hranjive materije iz žetvenih ostataka, zemljište je bolje strukture, pa je lakša obrada i veće zadržavanje vlage, a razlaže se i lignin iz žetvenih ostataka što čini osnovu za povećanje sadržaja humusa u zemljištu.

Bolje iskorišćavanje hranljivih elemenata

Popadićeva napominje da je cilj da se ubrzaju i usmere procesi transformacije žetvenih ostataka do formiranja humusa. Tako se njihovom primenom nadoknađuje manjak stajnjaka na našim njivama. Prednost primene mikrobioloških đubriva su smanjeni troškovi proizvodnje, smanjena upotreba skupih mineralnih đubriva, bolje iskorišćavanje hranljivih elemenata u zemljištu, mikroorganizmi izlučuju materije rasta, polisaharide, enzime, vitamine i aminokiseline, stimulišu rast i razvoj biljaka i povećavaju prinos. Osim toga značaj primene mikrobioloških đubriva je i to što oni ne zagađuju zemljište i podzemne vode, povećavaju biološku aktivnost zemljišta, održavaju ekološku ravnotežu u zemljištu, pospešuju proizvodnju zdravstveno bezbedne hrane, a mogu da se primenjuju i u organskoj proizvodnji.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Zemljište Mikroorganizmi Miklrobiološka đubriva Osobine zemljišta Zaoravanje Žetveni ostaci Agrotehnika Milica Popadić


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poljoprivrednici u Vojvodini ostali su bez subvencija za gorivo za prolećnu setvu zbog nemarnog i nestručnog upravljanja u informacionom sistemu Ministarstva poljoprivrede e-agrar, saopštila je politička organizaacija Akcija progresivne Voj... Više [+]