Mario Glavaš: Početak sezone je bio loš, ali za sjetvu su bili dobri uvjeti

Proljetna sjetva u punom je jeku na poljima Lijepe naše. Hrvatski ratari proljetne kulture će sijati na oko 450 tisuća hektara. Na 50 od ukupno 100-ak hektara koliko posjeduje, Mario Glavaš iz Rajsavca odradio je proljetnu sjetvu soje i kukuruza. 

Prema njegovim riječima, početak ratarske sezone bio je iznimno loš.          

"Svjedoci smo prekomjernih količina oborina. To je dovelo do zakašnjenja s ulaskom strojeva u polje. Sa stvarima koje smo trebali odraditi, prihranu jesenskih kultura, smo kasnili ili smo odrađivali u vremenu kada je bilo jako veliko blato pa smo zapadali s traktorima", rekao je Glavaš.

Kasno se ulazilo u polja

Ali sredina travnja donijela je idealno vrijeme za početak proljetne sjetve. "Kada je riječ o vremenu sjetve, nekada je bilo uvriježeno pravilo da se ona odrađuje tjedan dana prije samog blagdana Svetog Jurja ili tjedan dana kasnije. Unatrag par godina mi smo taj rok pomakli nešto ranije zbog same klime i vremenskih prilika", ističe Glavaš. 

Stoga je većina ratara, ako ne posjeduju ogromne površine, u travnju uspjela obaviti sjetvu proljetnih kultura.  

"Nisu to nekakve velike površine da se to ne može napraviti u nekoliko dana. Nego je bio problem što su svi radovi, od prskanja, preko samih priprema, zatvaranja brazde, sjetve, odrađeni u nekom duplo kraćem vremenu no što je to inače. Kasno smo ušli u polja", priča Glavaš. 

Iako je nepovoljan početak ratarske sezone odgodio sjetvu, s modernom mehanizacijom ona se može obaviti u nekoliko dana. 

"Govorimo o svakoj kulturi od 10-ak do 15 hektara. S dobrom mehanizacijom to se odradi u kratkom vremenu što i je bit svih tih neprilika, jer prije se to puno duže radilo. Znači mi možemo praktički jednu kulturu posijati u danu", otkriva Glavaš. 

Sve više se poštuju rokovi za isplatu poticaja

Otkupne cijene većinom se doznaju prije same žetve, stoga isplativost pojedine kulture, prema riječima našeg sugovornika, nije lako procijeniti. 

"Kada je riječ o otkupnim cijenama, kod nas nema pravila. Unatrag nekoliko godina više gledamo burze, pratimo, pa možda ponekad i imamo neku orijentaciju.  Ja osobno radim plodored gotovo isti svake godine - pet šest kultura sa sličnim površinama. Nemamo velikih odstupanja", pojašnjava Glavaš. 

Glavaš ističe da se u Hrvatskoj polako stabilizira situacija oko poštivanja rokova za isplatu poticaja.  

"U odnosu sa situacijom prije nekoliko godina, mislim da se polako tu uvodi nekakav red. Velika je stvar nama proizvođačima znati kada će biti isplata u zimskim mjesecima, kad se sav repromaterijal može kupiti po akcijskim cijenama. U samoj sezoni je sve skuplje i to za jedan solidan postotak. Usudio bih se reći od 10 do 15 posto", otkriva Glavaš. 

Kada se usporedi situacija u ratarstvu sada i prije pet godina, Glavaš ističe kako se u hrvatsku poljoprivredu sve više ulaže, ali to ne donosi potrebne rezultate.   

"Nemamo povećanja proizvodnje i tu je puno razloga. Mislim da mi, ratari požeškog kraja, to dosta dobro radimo, što se vidi i po urednim poljima. Kod većih površina neki ljudi možda više gledaju na sam iznos poticaja, pa kada imaju više hektara, odrade to više-manje poluintenzivno, rekao bih", rekao je Glavaš.