Statistički posmatrano, na novosadskoj Produktnoj berzi je u 2019. realizovan treći najveći promet u proteklih deset godina. U svetlu novog Zakona o robnim berzama koji stupa na snagu krajem marta, stižu i brojne izmene od samog naziva robne berze do potpuno drugačijeg načina poslovanja.
U Novosadskoj berzi saopštavaju da je sa stanovišta robne berze 2019. godina bila obećavajuća. Statistički posmatrano realizovan je treći najveći promet u proteklih deset godina.
Sa stanovišta tržišta poljoprivrednih proizvoda protekla godina se, kakao kažu u Novosadskoj berzi osim za pšenicu, može okarakterisati kao stabilna. Tu se pre svega izdvaja soja, čije je tržište bilo najstabilnije u proteklih deset godina sa razlikom minimalne i maksimalne cene od "svega" 16,2%.
"Poređenja radi, prosečna oscilacija cene ove uljarice u proteklih 10 godina je iznosila 45%. Zanimljiv podatak je taj da je i prosečna cena soje na najnižem nivou u proteklih osam godina," pojasnio je direktor novosadske Produktne berze Miloš Janjić.
Soja kao i kukuruz nakon stagnacije tokom poslednjih nekoliko meseci 2018. godine, u januaru 2019. je zabeležila oscilacije u pozitivnom smeru. Ponderisana cena je iznosila 38,90 din/kg bez PDV-a (42,79 din/kg sa PDV-om). Soja je tokom februara koštala od 38 do 39,50 din/kg bez PDV-a. Ova uljarica je doživela svoj maksimum sredinom meseca od 39,50 din/kg bez PDV-a.
Kukuruza je bilo sasvim dovoljno kako za domaće potrebe, tako i za izvoz. Svetska tržišta su takođe bila mirna, pa je ova žitarica godinu započela i završila na skoro identičnom nivou (14,60/14,80).
Tokom 2019. godine preko organizovanog robno-berzanskog tržišta najviše se trgovalo merkantilnim kukuruzom, u ukupnoj količini od 51.604 tone. Najviša cena je zabeležena u januaru i iznosila je 16,30 din/kg bez PDV-a, dok je najniža registrovana u vreme žetve,
odnosno u septembru kada je kukuruz prometovan po 13,70 dinara.
Kukuruz je u decembru uzeo apsolutni primat u trgovanju sa ukupnom količinom od 5.880 tona. Ugovori za kukuruz su zaključivani po cenama od 14,60 do 14,90 din/kg bez PDVa, dok su terminski ugovori sa isporukom krajem januara i klauzulom "fco-luka" zaključivani po nešto višim od 15,30 do 15,70 din/kg bez PDV-a.
Jedina značajnija oscilacija je zabeležena na tržištu pšenice, gde je hlebno zrno prvi put od marta 2015. prešlo nivo od 20 dinara, tačnije cena od 24,10 postignuta u junu 2019. je najviša od 2014. godine. Pšenica je ujedno zabeležila i najveću razliku u toku godine od 40,12%. Nakon slabe ponude tokom čitavog januara, krajem meseca imala je značajan rast. Cena od 23 din/kg bez PDV-a je dostigla svoj četvorogodišnji maksimum. Poslednji put ovaj nivo je dostignut u decembru 2014. godine.
Tokom marta pšenicom se trgovalo u rasponu od 22 do 22,50 din/kg bez PDV-a. Ono što je u ovom periodu zabrinjavalo ratare je nedostatak padavina, što je dovelo do smanjenja zaliha vlage u zemljištu. Sve ovo je kod stručnjaka i proizvođača povećavalo strah da će biljna proizvodnja, u celini, biti veoma neizvesna.
Jul je obeležila žetva pšenice novog roda. Ukupan rod pšenice iznosio je oko 2,5 miliona tona. Pšenica novog roda je startovala sa cenom od 17,30 din/kg bez PDV-a, da bi tokom meseca beležila konstantan rast, a krajem meseca dostigla najvišu cenu od 18,60 din/kg bez PDV-a. Pšenica je tokom novembra bila najtrgovanija roba sa ukupnom količinom od 8.100 tona.
"Koliko je nezahvalno prognozirati kretanje cene u dužem vremenskom periodu pokazuju upravo tržišta pšenice i soje, koja su u potpunosti demantovala cenovne trendove iz prethodnih godina. Ali ako gledamo trenutne svetske i domaće zalihe, ne bi trebalo očekivati značajnije oscilacije u narednom periodu. Međutim, turbulentni geopolitički uslovi, kao i sve češći ekstremni vremenski uslovi su stalna pretnja koja može u značajnoj meri da utiče na cenovna dešavanja," kaže Janjić.
Lane je usvojen prvi Zakon o robnim berzama, koji će biti kako pojašnjavaju temelj za unapređenje i najveće promene u dosadašnjoj 60 godina dugoj istoriji Produktne berze.
"Nakon dugogodišnje tradicije i načina na koji je poslovala, Produktna berza će preći na potpuno drugačiji sistem trgovanja koji je veoma sličan modernim svetskim berzama i berzama u okruženju. Novi način poslovanja će otkloniti sve slabosti prethodnog sistema," kaže direktor poslovnih operacija u novosadskoj Produktnoj berzi Radoslav Pilja.
Novi način trgovanja kako je dalje pojasnio omogućiće potpuno siguran transfer robe i novca između kupaca i prodavaca, transfer rizika (hedžing), planiranje proizvodnje i prodaje, lakšu i bržu komunikaciju među učesnicima kroz najnoviju elektronsku platformu za trgovanje robom.
"Devizni listing koji će omogućiti lakši transfer robe i novca između stranih i domaćih pravnih lica uz niske transakcione troškove, što će omogućiti otvaranje regionalnog tržišta na kome će berza aktivno da radi, kao i arbitražu u krajnjoj instanci. Regulator sprovođenja zakonskih propisa će biti Komisija za hartije od vrednosti koji će biti nadležna za robno tržište, a naročito u segmentu objavljivanja i načina formiranja cena na robno-berzanskom tržištu," navodi Pilja.
Produkta berza će raditi i na proširenju listinga trgovanih roba. Pored trgovanja žitaricama na listingu će biti i brodski prostor i sekundarne sirovine.
Tagovi
Autorka
Partner
Bulevar Oslobođenja 5,
21000 Novi Sad,
Srbija
tel: +381 21 443 413,
e-mail: office@proberza.co.rs
web: http://www.proberza.co.rs/