Kvinoja - majka svih žitarica čisti organizam od otrova

Kvinoja (Chenopodium quinoa) je pseudo žitarica s prostora Anda. Indijanci su je nazivali "majkom svih žitarica" ili  "zlatno zrno". S pravom nosi ove nazive, jer se njeno sjeme odlikuje izuzetni nutritivnim sastavom. Sjeme kvinoje je bogato vitaminima, biljnim vlaknima, proteinima, mineralima poput kalcija, fosfora, željeza, mangana i drugih minerala.

Odlična je kao prehrambena namirnica, posebno za pripremu zdravih obroka. Koristi se za pripremu bezglutenskih  jela. Odlično je za prehranu vegetarijanaca, dijabetičara, ljudi koji imaju problema s alergijama, sportaše, ljude koji se oporavljaju od stresa, bolesti ili operacija. Prehrana kvinojom čisti organizam od otrova, jača probavne organe, normalizira krvni tlak i smanjuje kolesterol. Koristi se za pripremu juha, variva, slatkiša, salata, kao prilog, a može se koristiti kao zamjena za rižu.

Biljka skromnih zahtjeva

Jednogodišnja je biljka iz porodice trava čija stabljika dostiže visinu do 2m kada je uzgajamo u našim vrtovima. Srodnik je špinata, cikle i blitve. Korijen je vrlo dobro razvijen i prodire duboko u tlo što omogućuje biljci da crpi vodu i hraniva iz dubljih slojeva zemljišta i dobro uspijeva u sušnim godinama. Mlade listove možemo koristiti za pripremu salata. Tijekom vegetacije listovi mijenjaju boju od žute do ljubičaste. Vegetativni period traje do 130 dana ovisno od uvjeta uzgoja i sorte kvinoje. Cvjetovi su sitni, mali, sakupljeni u cvasti, a prema boji cvjetovi mogu biti bijeli, žuti, ljubičasti, crveni ili zeleni.

Kvinoja je samooplodna vrsta, ali uzgojem više sorti i njihovim međusobnim oprašivanjem povećava se prinos i do 20%. Sjeme kvinoje je vrlo sitno i može biti različito obojeno. Najčešće se koriste bijela, crvena i crna kvinoja, a prema boji sjemena kinoe možemo odabrati kvinoju za svoju upotrebu. Bijela kvinoja se najčešće može pronaći kada ju kupujete. Po okusu je slična crvenoj kvinoji samo što crvena zadržava svoju lijepu boju i zbog toga se često koristi za pripremu raznih salata. Crna kvinoja je malo slađa u odnosu na bijelu i crvenu kvinoju i često se koristi za pripremu slatkiša.

Želite zasijati kvinoju u vrtu?

Za sjetvu su potrebne male količine, jer je sjeme vrlo sitno. S 1g sjemena možemo posijati 15m dug red. Ukoliko kupite sjeme kvinoje u trgovini zdrave hrane treba znati da će klijavost biti manja, jer se sjeme kvinoje namijenjeno prodaji ljušti. Na taj način se oštećuju klice i umanjuje klijavost sjemena.

Najbolje uspijeva na područjima koja odlikuju nešto hladnije noći, a ne podnosi visoke dnevne temperature. Sjetva se obavlja od sredine travnja do sredine svibnja. U optimalnim uvjetima kvinoja niče od 4 do 10 dana. Međutim, kada se sjeme kvinoje zasadi u području gdje su noćne temperature znatno iznad toga, kvinoja ne može klijati i prije. Da bi bili sigurni da će sjeme klijati i nići najbolje je da ga prije sjetve ostavimo u hladnjaku tijekom tri dana. 

Vlažnost zemljišta će pospješiti klijanje i nicanje. Ako je zemljište suho, nicanje može izostati. Sjeme je sitno i sije se na dubinu od 0,5 do 1,5cm. Međuredni prostor je 40 do 60cm. U redu je sjetva nešto gušća, na 5 do 7cm. Kasnije se biljke prorjeđuju tako da je konačni razmak u redu od 20 do 40cm. Mlade biljke rastu vrlo sporo i zbog toga treba uklanjati korove ili malčirati tlo oko biljaka. Tek kada dostignu visinu od 30cm počinju rasti brže.

Štetnici koji napadaju kvinoju

Vrlo često biljke kvinoje napadaju biljne uši i ostali štetnici koji oštećuju list. Napad ovih štetnika naročito je opasan za mlade bilje. Ptice izbjegavaju sjeme kvinoje zbog sadržaja saponina.

Prirodnim metodama protiv biljnih uši

Žetva kvinoje se obavlja po suhom vremenu kada je lišće dobilo žutu boju i većinom opalo. Ako zbog hladnog i vlažnog vremena sjeme kvinoje nije zrelo metlice se režu i zatim suše, jer sjeme može proklijati u vlažnim metlicama.

Prije upotrebe sjeme kvinoje se treba dobro oprati zbog sadržaja saponina koji jelima daje gorak okus. Najbolje je sjemenke dobro izaprati u vodi nekoliko puta, dok se ne prestane stvarati pjena.

Sjeme kvinoje se najbolje čuva u hermetički zatvorenim posudama u hladnjaku ili zamrzivaču. Za pripremu obroka nisu potrebne velike količine i pored toga što je sjeme sitno. Razlog tome je što se sjeme kvinoje prilikom kuhanja uveća poput sjemena žitarica ili riže. Kvinoja se kuha u odnosu kvinoja i voda 1:2. Od jedne žlice sjemena kvinoje kuhanjem dobijemo 3 žlice kuhane kvinoje. Ne treba je prekuhati, jer tada postaje bljutava i nejestiva. Prilikom kuhanja sjeme kvinoje se prelije hladnom vodom i lagano kuha 10 do 15 minuta.