Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kukuruz 2020. godine
  • 04.10.2020. 12:00

Kukuruz 2020: Godina neujednačenih prinosa, a prosečnog kvaliteta

Kukuruz se u Srbiji, prema procenama stručnjaka, trenutno skida sa oko 950.000 hektara površine. Prinosi se drastično razlikuju, u proseku iznose oko šest tona po hektaru. Ukoliko do kraja žetve tako i ostane, biće dovoljno žutog zrna i za stočarsku proizvodnju i za tehnološku preradu, ali i izvoz.

Foto: Biljana Nenković
  • 11.889
  • 313
  • 0

Nedostatak vlage u zemljištu, virus korona, vanredno stanje, policijski čas, faktori su zbog kojih su se mnogi ratari pribojavali kako će uopšte proći period setve kukuruza. Ipak, planirane površine su posejane, a korona godina može se oceniti prosečnom za ovu kulturu.

Prema procenama stručnjaka koji su govorili za naš portal, 2020. je daleko od rekordne, ali biće dovoljno roda za domaće potrebe, kao i za izvoz. Kvantitet je uzeo primat, fuzarioza je bila nešto izraženija ove godine, ali zrno okarakterisano, ipak, kao zdravo.

Solidna godina za kukuruz, ali daleko od rekordne - smatraju ratari

U zavisnosti od lokaliteta i rasporeda padavina, prinosi kukuruza kreću do 12, pa čak i do 15 tona po hektaru. U proseku, na nivou cele zemlje, biće oko šest tona. Oni ratari kojima su vremenski uslovi išli na ruku i koji su sproveli adekvatne agrotehničke mere već u prvim skidanjima beleže izvanredne rezultate. Jedan od njih je Milan Begović iz sela Duvanište kod Šapca.

"Imam 15 hektara pod kukuruzom. Nedavno smo započeli žetvu i mogu da kažem da su prinosi dobri. Sejali smo ga na 19 cm razmaka, bačeno je đubrivo i nakon toga urea, pa očekujemo da na kraju imamo 12 do 13 tona po hektaru", objašnjava Begović.

"Sa cenom od 18 dinara, ratari bi predavali veće količine"

Svoj rod prodaje firmi "Agro Optimum" po ceni od oko 16 dinara sa PDV-om po kilogramu koja je, na pomenuti prinos, kako ocenjuje, zadovoljavajuća. Trenutna otkupna cena, kaže otkupljivač, mogla bi da bude i viša.

Produktna berza: Najviše se trgovalo kukuruzom po ceni od 16 do 16,3 dinara

"Trebalo bi da iznosi bar 18 dinara jer bi u tom slučaju ratari predavali veće količine. Što je cena bolja, manje roda ostavljaju za svoje potrebe i stoku, a više prodaju što otkupljivačima ide u prilog, tako da je i nama bolje više da platimo, ali više i dobijemo", navodi Slobodan Vuković ispred ove firme, koja otkupljuje sve vrste žitarica u Sremu i Mačvi, do sada je otkupila oko 500 tona kukuruza.

Na osnovu roda koji je do sada pristigao, kažu da su i rod i kvalitet optimalni.

Dobar izbor - ranija setva

Sa kvalitetom ni ratar Begović, kako kaže, nije imao problema. Iako su u početku insekti napadali njegovu parcelu, ubrzo je taj problem nestao, a ni bolesti nije bilo. Na sreću, dodaje, padavine su u njegovom kraju bile redovne. Međutim, suša krajem avgusta meseca nije zaobišla ni njega.

"Zbog toga je dobro što smo se odlučili i za nešto raniju setvu koja se pokazala solidnom upravo u tom periodu. Polovinu njive posejali smo 20. marta, a drugu polovinu 10. aprila. Biljke koje su posejane u prvoj setvi imale su vrlo malo oštećenja, dok su one kasnije sejane do pola izgorele", napominje Begović.

Setva kukuruza: Povoljni uslovi, ali problematični kasniji hibridi?

I u ranijoj i u kasnijoj setvi koristio je isti hibrid - FAO grupe 500 i 600. Iako su poznije grupe, razlika je u tome što se kukuruz koji je ranije posejan bolje ukorenio, ujednačeno nikao i bolje pokazao.

U Sremu i do 15 tona 

Da se ova grupa hibrida dobro pokazala potvrđuju i u kompaniji "Corteva" čije hibride Begović i koristi. Primećuju da se poljoprivrednici u poslednjim godinama sve više odlučuju za FAO grupe hibrida u rasponu od 300 do 500.

"Sve se više prodaju hibridi tih FAO grupa jer ratari sada pretežno skidaju prinose u zrnu, bitno im je da imaju manju vlagu što ove grupe hibrida i omogućavaju, a ako ranije skinu kukuruz imaju vremena da bez žurbe obave i setvu pšenice u oktobru i odrade druge poslove u polju. Najviše 'ide' FAO grupa 450 kojim su naši korisnici veoma zadovoljni", objašnjava regionalni menadžer prodaje za Srem i Mačvu u kompaniji "Corteva" Miloš Matić dodajući da su pomenute grupe hibrida u Sremu dale rod od 13 do 15 tona po hektaru.

FAO grupe koje brzo otpuštaju vlagu daju dobre prinose

I među najprodavanijim hibridima kompanije "KWS Srbija" ove godine su se našli oni koji pripadaju FAO grupi 400 i 500 zbog, kako objašnjavaju, stabilnosti u proizvodnji i sposobnosti da lakše podnesu stresne vremenske uslove.

FAO grupe 400 i 500 bolje podnose stresne uslove (foto: Jelena Gajić Đokić)

"Rod naših hibrida za sada se na ogledima kreću od 11 do 12 tona po hektaru. Nismo imali problem sa bolestima, vlaga nije visoka, možemo da očekujemo dobar kvalitet. Međutim, iako je bilo dosta padavina, generalno ne nadamo se rekordnim prinosima", navodi nacionalni menadžer prodaje u ovoj kompaniji Marija Pejić.

Prinose od oko 12 tona po hektaru beleže i hibridi kompanije "Bayer", takođe na području Srema i Mačve. U tim okruzima 2020. je za Dekalb hibride bila veoma povoljna. Na kraju žetve biće i iznad 13 tona po hektaru.

"Na parcelama su najzastupljenije FAO grupe 300 i 400 jer brzo otpuštaju vlagu, daju dobre prinose. Mi smo imali i adekvatan raspored padavina, a i tip zemljišta je bio odgovarajući", ocenjuje Branimir Živković ispred ove kompanije.

U Bačkoj od osam do 14 tona, Banat duplo manje

Na terenu Bačke najzastupljenija je FAO 400 grupa Dekalb hibrida koja se, kako navode u "Bayer"-u, u poslednjih nekoliko godina pokazala kao najstabilnija i najprinosnija u različitim uslovima proizvodnje.

"Jako bitni faktori kod odabira hibrida iz grupe 400 jesu, osim brzog otpuštanja vlage i raniji ulazak u proces metličenja i oplodnje koji je sinhronizovan kod svih naših hibrida što dodatno daje sigurnost našim poljoprivrednim proizvođačima u toku proizvodnje kukuruza i pozitivno se odražava na sam prinos, a trenutni nivoi u Bačkoj se kreću od osam do 14 tona po hektaru", navodi Alen Štimac iz pomenute kompanije.

Za banatske ratare loši prinosi kukuruza, za ministra jedna od najboljih godina?

Podsetimo, lošije prinose beleže ratari Banata, kojima vremenske prilike tokom vegetacije nisu pogovodale, a prvi otkosi davali su između pet i sedam tona.

U Istočnoj Srbiji skidanje u klipu

Da u Srbiji i dalje u proizvodnji ima i kasnijih grupa hibrida zbog potrebe poljoprivrednika i samog terena pokazuje slika u Borskom upravnom okrugu.

"Ranije hibride imamo u ravničarskim delovima gde se kukuruz skida u zrnu. U brdskim delovima gde se bere i koristi za lične potrebe i za stoku, dominiraju srednji i kasni hibridi i to se skida u klipu", navodi savetodavac za ratarstvo u PSSS Negotin Vladica Stefanović.

Ova godina, dodaje, dosta je obećavala kada je ova kultura u pitanju. Međutim, sada su prinosi na njivama u Majdanpeku, Boru, Kladovu i Negotinu, raznoliki. Veliki uticaj, osim vremenskih uslova, imali su nadmorska visina, tip i struktura zemljišta, kao i sam hibrid.

Berač kukuruza krije opasnosti koje je jednostavno izbeći

"Prinosi se za sada kreću od četiri do 10 tona po hektaru. Kvalitet se takođe razlikuje. Ima dobrih parcela bez oštećenja, međutim ima i onih na kojima je zrno u potpunosti uništeno."

Problemi sa plamencem i fuzariozom

Predeli u kojima se nalaze ogledi sa hibridima Instituta za kukuruz Zemun Polje, kako navode u ovom Institutu, ostvarili su odlične rezultate

Kod najboljih ratara prinosi su se kretali od 10 do 14 tona

"Ova godina je bila jedna od boljih za naše hibride. Uspeli smo da obavimo setvu u optimalnim rokovima. Kvalitet nam je dobar, ali je kvantitet nešto bolji jer je bilo problema sa plamencom i fuzariozom", navodi Života Jovanović ispred ovog Instituta i dodaje da se prinosi se kreću kod najboljih proizvođača od 10 do 14 tona po hektaru, dok su prosečni oko šest tona po hektaru.

Nepovoljne vremenske prilike

Sa tom konstatacijom proseka saglasan je i Goran Bekavac sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad.

"Ako je merilo 2016. kao rekordna, ovo neće biti takva godina za kukuruz. Na našim ogledima na Rimskim Šančevima u Novom Sadu prinosi su oko 12 tona po hektaru, dok su u Kikindi sa istim hibridima oko šest tona po hektaru. U proseku, tu brojku očekujemo na nivou cele zemlje", zaključuje Bekavac.

Pojedinačnih slučajeva, sa izuzetno dobrim i visokim prinosima, dodaje, uvek ima. Međutim, napominje, oni ne mogu i ne smeju biti merilo.

Neujednačeni prinosi

Ove godine, prema njegovom mišljenju, kukuruz je bio izložen veoma stresnim uslovima počevši od sušnog perioda u vreme setve do hladnijeg perioda i kiša koje su prijale biljkama, ali je vruć talas bez padavina krajem avgusta poremetio dalji razvoj.

Zbog suše u Evropi niži prinosi, a kasni i setva ozimih kultura

"Setva je bila prilično specifična zato što smo sejali u suvu zemlju. Ide traktor, seje se kukuruz i iza se diže prašina. Naša preporuka je bila da se ne ide previše duboko, samo za nijansu dublje nego što je preporučeno, međutim, neki proizvođači, u potrazi za vlagom, otišli su preduboko. Imali smo vrlo neujednačeno nicanje. Prvi rokovi setve su prošli bolje, dok su kasniji, usled nedostatka kiše, loše prošli."

Kišni periodi koji su od maja meseca potrajali, omogućili su formiranje bujne vegetativne mase u junu, međutim, vreli vetrovi krajem avgusta i temperature iznad 35 stepeni zaustavili su fiziološke procese, ukazuje naš sagovornik.

Ove godine biće dovoljno žutog zrna

Iako, kako kaže, zvaničnih podataka o površinama koje su pre pola godine posejane kukuruzom nema, procene su da se pod ovom kulturom u našoj zemlji nalazi oko 950.000 hektara.

Ukoliko pomenuti prosek na kraju žetve takav i ostane, Života Jovanović zaključuje da će biti dovoljno žutog zrna i za stočarsku proizvodnju, za tehnološku preradu, kao i za izvoz.


Povezana biljna vrsta

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: - | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a dužina njegove vegetacije od nicanja do punog zrenja zavisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uslova... Više [+]

Tagovi

Kukuruz Prinosi Kvalitet Cena Milan Begović Slobodan Vuković Suša Miloš Matić Marija Pejić Fuzarioza Branimir Živković Alen Štimac Nedostatak vlage Vladica Stefanović Života Jovanović Rekordna godina Goran Bekavac


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.