Kristijan Puškarić: Merkantilne robe imamo, problem je sjemenska

"U merkantilnoj proizvodnji Europa je uglavnom samodostatna, a tako i Hrvatska. Problem je sjemenska proizvodnja", upozorio je predsjednik udruge Hrvatsko sjeme Kristijan Puškarić u HRT-ovoj emisiji Plodovi zemlje urednika Vlatka Grgurića.

Naglasio je da je domaće sjemenarstvo vrlo snažno i dobro organizirano kada su u pitanju strne žitarice i soja. "Sa zasnovanom proizvodnjom sjemena strnih žitarica možemo biti zadovoljni jer su ugovori potpisani. Stoga će ga Hrvatska imati dovoljno za predstojeću sjetvu koja će doći na jesen", kazao je dodavši da se isto očekuje i za soju.

Nedostaje kukuruza, suncokreta i šećerne repe

Međutim, istaknuo je da je kod kukuruza situacija suprotna te da je po tom pitanju Hrvatska u problemu. Naime, zadovoljavamo samo četvrtinu potrebe za sjemenom ove kulture, a prema podacima Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu (HAPIH) proizvodimo ga na 1.338,37 hektara.

"Kada gledamo ukupnu količinu naših potreba za sjemenom kukuruza kojeg će ratari posijati na oko 300 tisuća hektara dolazimo do toga da za to sjemenske kuće moraju ugovoriti 4 tisuće hektara sjemenske proizvodnje", pojasnio je Puškarić.

Kako kaže, Hrvatska je prije 10-ak sezona imala tu proizvodnju na razini od 4,5 do 5 tisuća hektara. To znači da bi imali dovoljno za svoje potrebe, pa čak i za izvoz. "Nije realno da sva proizvodnja bude i potrošena u Hrvatskoj. Uvijek se nešto uvozilo, a tržite je otvoreno", naglasio je rekavši da je hrvatsko sjemenarstvo kukuruza uvijek bilo značajno i izvozno orijentirano.

Istaknuo je i to da je uništena domaća proizvodnja sjemena suncokreta i šećerne repe te da smo sada sto posto ovisni o njihovom uvozu. "Imali smo kuće koje su se time bavile, a sada ovisimo o nečijoj dobroj volji i o cijeni koju diktiraju drugi“, dodao je. 

Kriza kao prilika

Upozorio je i na zabrinutost o nedostatku žitarica ako zemlje poput Mađarske, Rumunjske i Bugarske zabrane njihov izvoz kao što najavljuju. "Mi kao udruga sjemenara već dugo upozoravamo na to da se mora promijeniti pristup proizvodnji pogotovo ovako važnih kultura. Kukuruz je naša najvažnija", istaknuo je Puškarić.

Na prozivke o tome da su cijene sjemena narasle, a ono je proizvedeno u prošloj sezoni, kaže da definitivno nisu visoke i da treba istini pogledati u oči. "Ono je poskupjelo 10 posto, a što je s gnojivom, gorivom i ostalim inputima?“, upitao je voditelj odjela sjemenarstva BC Instituta.

Kako tvrdi, Hrvatska ima ultra negativne trendove koji su pritisnuli sjemensku proizvodnju kukuruza na ovako niske grane. "Kriza je prilika da kotač promjeni smjer politike", dodao je zaključivši da se sjemenska proizvodnja mora poticati te da u tom pogledu ne smijemo biti ovisni o uvozu.