U narodu je udomaćeno ime za lucernu, sedmakinja, što znači da bi zasijani usjev trebao biti sposoban za korištenje sedam godina.
Mnogi poljoprivrednici siju lucernu kako bi osigurali dovoljno kvalitetne hrane za stoku. No, agronomi napominju da je ljetno-jesenski rok sjetve završio oko 10. rujna.
Istina, posljednjih se godina zbog vremenskih uvjeta, sjetva pomicala u kasnije, manje optimalne rokove, no posljedica toga je bila nedovoljna razvijenost usjeva prije zime te propadanje mladih biljčica lucerne. Ovisno o nicanju, odnosno ujednačenosti razvoja mladih biljaka, može doći do propadanja dijela ili čak cijelog usjeva.
"Da bi prezimila, biljka lucerne treba razviti minimalno sedam listova. Razvoj deset listova je optimalan, dok je 11 previše. Pojava prvog jesenskog mraza može imati za posljedicu propadanje usjeva, ovisno o duljini trajanja negativnih temperatura i jačini mraza. Zato, svako kašnjenje u odnosu na optimalni rok sjetve predstavlja rizik za proizvođače", ističe mr.sc. Tatjana Međimurec.
Već pri odabiru parcele za sjetvu treba voditi računa o nekoliko stvari. Primjerice, herbicidi korišteni u predusjevima mogu ograničiti sjetvu. Dakle, prilikom odabira parcele, treba poznavati njezinu povijest. Lucerna se najčešće sije nakon strnih žitarica, a kod proljetnog roku sjetve, predusjev na nekim parcelama može biti i kukuruz. Pozornost treba obratiti na kvalitetu tla. Ne samo na njegovu strukturu i teksturu već i na kiselost.
"Lucerni odgovaraju duboka, plodna, prozračna tla dobre strukture i vodozračnih odnosa. Ne uspijeva na kiselim i siromašnim tlima. Najpovoljnija reakcija tla za uspješan uzgoj lucerne je pH 6,2-7,8. U narodu je udomaćeno ime za lucernu, sedmakinja, što znači da bi zasijani usjev lucerne trebao biti sposoban za korištenje sedam godina. Stoga se odabrana parcela za njezinu sjetvu mora kvalitetno pognojiti i pripremiti. Oranje treba obaviti barem dva tjedna prije sjetve i to na dubinu 30-35 cm. Tlo mora biti dobro poravnato i dovoljno slegnuto. Dubina sjetve ovisi o tlu i kreće se od 1,5 cm na težim tlima do 2,5 cm na lakšim tlima. Norma je 16-20 kg po hektru kvalitetnog sjemena", pojašnjava mr. Međimurec.
Preporuka gnojidbe temelji se na podacima o plodnosti parcele na kojoj se planira sjetva. Ukoliko nema podataka o tome, odnosno nije napravljena kemijska analiza tla, mogu se preporučiti približne količine gnojiva, proizašle iz količine hranjiva koju kultura iznosi iz tla određenim prinosom.
"Lucerna s prinosom od 10 tona sijena po hektaru, odnese približno 300 kg dušika, 85 kg fosfora i 175 kg kalija. Preporučena gnojidba je 400 kg po hektaru N:P:K formulacije 7:20:30 ili slične koju treba zaorati, a 300 kg po hektaru N:P:K formulacije 15:15:15, koju treba unijeti u tlo prilikom pripreme za sjetvu. Uglavnom, lucerna u vrijeme sjetve, klijanja i nicanja treba oko 50 kg po hektru dušika, a u daljnjem rastu i razvoju potrebe za dušikom zadovoljava uz pomoć kvržičnih bakterija.
Što se tiče prihrane dušičnim gnojivima u drugoj, trećoj ili četvrtoj godini ili čak nakon svakog otkosa, ona je nepotrebna, budući da površinska prihrana dušikom inicira rast travnih vrsta koje imaju plitak korijen. Lucerna u drugoj godini života ima korijen dužine 50-80 cm i dušik dodan površinski u prihrani, iskoriste travne vrste plićeg korijena. To mogu biti kvalitetne trave poput ljula ili vlasulje, no uglavnom se radi o korovima kao što su koštan, muhar, svračica i divlji sirak", kaže Tatjana Međimurec.
Budući da se korovi razvijaju puno brže od mladih biljaka lucerne, može doći do prorjeđivanja ili čak propadanja usjeva. Stoga je zaštita nužna.
Foto: depositphotos.com/hramovnic
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autorica