Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kalcizacija
  • 01.09.2010.

Kalcizacija

Sve kulturno bilje da bi moglo normalno rasti i razvijati se i osigurati visoke i kvalitetne prinose treba neophodna i biljkama pristupačna biljna hranjiva. Dostupna biljna hranjiva iz tla mogu biti rezultat same plodnosti tla ili se mogu u tlo dodavati kroz organska i mineralna gnojiva.

  • 13.374
  • 401
  • 0

Biljna hranjiva su neophodna biljkama i to neka u većim, a neka u manjim količinama. Prema tome se i dijele na makro hranjiva, a to su dušik (N), fosfor (P2O5), kalij (K2O), kalcij (Ca), magnezij (Mg) i njih biljke trebaju za ostvarenje prinosa u mnogo većim količinama nego mikro hranjiva kao što su bor (B), željezo (Fe), cink (Zn) ili mangan (Mn).

Uvjeti u tlu nisu uvijek povoljni za usvajanje hranjiva od strane biljke, bez obzira na to što su ona neophodna za njezin pravilan rast, razvoj i ostvarenje prinosa. Biljna hranjiva biljke mogu usvajati samo iz otopine tla koja mora biti povoljne pH reakcije. Reakcija tla najbolje se utvrđuje kemijskom analizom tla i izražava se kao pH vrijednost. Prema tome koje su vrijednosti u pitanju, pH vrijednost može biti alkalna, neutralna ili kisela.


Na tablici je pokazan raspon u kojima se kreće pH vrijednost u svim tlima. Većina poljoprivrednih
tala ima pH vrijednost između pH 5 i pH 8. Ako su pH vrijednosti preniske ili previsoke, dolazi do poremećaja u usvajanju biljnih hranjiva iz otopine tla. Na takvim tlima iz primijenjenih mineralnih ili organskih gnojiva ne dolazi do dovoljne iskoristivosti gnojiva i hranjiva iz njih. Dolazi do smanjenja i poremećaja u rastu i razvoju biljaka, što na kraju dovodi do značajnog smanjenja prinosa i kvalitete uzgajanih kultura. Sljedećim prikazom dati su rasponi pH vrijednosti dostupnosti pojedinih biljnih hranjiva. Iz toga je vrlo lako utvrditi, kad se napravi analiza tla, koje će hranjivo biti manje, a koje više dostupno pri određenoj pH vrijednosti tla. Reakcija tla, bilo da je kisela ili alkalna, direktno ovisi o sadržaju kalcija u tlu, strukturi tla i sadržaju humusa. Ako je pH vrijednost tla previše kisela, da bi se kiselost dovela u okvire pristupačnosti za biljke, potrebno ju je popraviti. Mjera za smanjenje kiselosti tla, čime se odmah poboljša i usvajanja hranjiva iz tla, zove se kalcizacija (kalcifikacija), a obavlja se dodavanjem vapnenih materijala, odnosno materijala koji u visokom postotku sadrže kalcij. Kalcij u ovom slučaju igra ulogu regulatora plodnosti tla i smanjenja njegove kiselosti iako je on biogeni element neophodan za normalan rast i razvoj biljaka. Na tlima kisele reakcije i u područjima s oborinama višim od 700 do 800 mm godišnje, javlja se u pravilu gubitak kalcija, a time i nedostatak za biljke. U područjima s većim oborinama ispiranje kalcija može biti od 80 do 100 kg godišnje, a što je više oborina i ispiranje se povećava. Osim ispiranjem, kalcij se iz tla iznosi prinosima kulturnih biljaka i korovima.

Kontrola plodnosti

Radi uvida u stanje tla neophodno je obaviti kontrolu plodnosti kemijskom analizom tla, kojom se utvrđuje i stanje kiselosti. Kad se analizom utvrdi niska pH vrijednost tla, potrebno je obaviti kalcizaciju. Kalcizacija se može obavljati meliorativno ondje gdje je na tlima težeg mehaničkog sastava uzrok slabe plodnosti nedostatak kalcija, a može biti dopunska mjera u slučaju kad se utvrdi da je nedostatak kalcija nastao ispiranjem ili iznošenjem biljnim vrstama. Fertdolomit je jedan od materijala za kalcizaciju koji uz 56% kalcijevog karbonata sadrži 42% magnezijevog karbonat te 3% dušika (N), 2,5% fosfora(P2O5) i 3% kalija(K2O). Primjenom Fertdolomita, osim
što se smanjuje kiselost tla, dodaje se i određena količina osnovnih biogenih elemenata koje sadrži čime popravlja biološku aktivnost i strukturu tla. Kalcizacija se može obaviti prije osnovne
obrade tla za ozime usjeve, prije duboke obrade, prije sadnje višegodišnjih kultura ili prije zatvaranja zimske brazde. U proljeće se može obaviti 20 do 30 dana prije obrade za sjetvu proljetnih kultura. Raspodjeljivanje Fertdolomita po površini vrlo je lagano jer je to materijal u granuliranom obliku pa se može jednostavno primijeniti rasipačem za gnojivo ili ručno.

Količina Fertdolomita

Ovisno o pH vrijednosti tla utvrđenoj kemijskom analizom, preporučuju se količine od jedne (1) do četiri (4) tone po hektaru. Ako je pH niži, što znači da je tlo kiselije, količina primijenjenog Fertdolomita će biti viša. Dodavanje treba ponavljati svake 3 do 4 godine dok se ne dostigne reakcija tla optimalna za određenu kulturu. Nakon postizanja potrebne reakcije tla, Fertdolomit
je dobro dodavati svake treće godine u količini oko jedne tone po hektaru kako bi se održala optimalna kiselost i nadomjestili gubici ispiranjem ili iznošenjem prinosima i biljnom masom. Popravljanje pH tla je bolje provoditi postupno kako prevelikim količinama vapnenog materijala ne bi došlo do naglih promjena biološko- fizičko-kemijskih svojstava tla koje mogu izazvati potrebu za nekim drugim korekcijskim mjerama. Stručna osoba na terenu može na temelju kemijske analize tla za svaku određenu površinu ili kulturu napraviti izračun potrebe pojedinog
materijala za kalcizaciju. U intenzivnoj proizvodnji poljoprivrednih kultura, gdje se korištenjem visokorodnih sorata i hibrida i primjenu mineralnih gnojiva, žele dobiti visoki prinosi visoke kakvoće, kalcizacija je postala neizostavna faza gnojidbe i agrotehnike.

Autor: Mr. sc. Biserka Stojić


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Ratarstvo Kalcizacija Analiza Tla Hranjive vrijednosti

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedjeljni obilazak polja ;)