Kakva je sudbina domaćih pšenica

U našoj zemlji na velikoj većini zasijanih površina 80 posto su pšenice domaćih sjemenarskih kuća - prvenstveno osječkog Poljoprivrednog instituta, ali i zagrebačkog BC instituta.

Već nekoliko puta u posljednjih 20-tak godina te su kuće izdržale napade francuskih i austrijskih sjemenskih kuća kada je u pitanju pšenica. Ulaskom u Europsku uniju otvara se ponovno to bojište na kojem su naši aduti još uvijek broj jedan i odlično se snalaze.

Pšenica nam izlijeće iz ruku

Mnogi su mi skrenuli pažnju da će naše pšenice izgubiti tu bitku. Teško je to za povjerovati. Prije nekoliko dana upoznali smo se i s fantastičnim rezultatima Syngentinih pšenica u osječkom Zavodu za sjemenarstvo. Hoće li doista Syngenta i RWA uspjeti nešto mnogo poremetiti na našem tržištu? Sasvim sigurno jer se radi o vrhunskim kultivarim, kao i kada su bile u pitanju francuske i austrijske pšenice.

Površine pod krušaricama i Europska unija

Mnogo je onih koji će probati, ili će možda čak i trajno promijeniti sliku sjetve. Za vjerovati je da naši stručnjaci na ova dva instituta imaju što reći i takvoj konkurenciji. Ako i padne koji postotak neće biti tragično, a i strani sjemenari će biti zadovoljni i manjim postotcima. No iz instituta poručuju da se može i drugačije postaviti teza o konkurenciji. Od naših pšenica trebaju strepiti i tržišta kao što su ona u Italiji, Sloveniji, Austriji i Mađarskoj. Naše sortne liste vrijediti će i na tim područjima i za očekivati je da krene marketinška promocija Poljoprivrednog instituta i BC-a za slijedeću sezonu. U prilog će ići i ovogodišnji rezultati jer su hrvatske pšenice ove godine doista odlične kao i pšenice od Syngente i drugih kuća u Zavodu za sjemenarstvo.

Prisustvovali smo pregledu pokusa Syngentinih sorti Apache i Bologna koji su top kvaliteta, te Ingenio, Ilico i Mossion sorte koje su visokokvalitetne krušarice.

Pogledali smo ih na tabli gdje nije bilo nikakvog tretmana te na prostorima gdje su tretirane. Prva tabla je tretirana s Artea plus sredstvom u dozi od 0,5 l/ha, dok je na drugoj tabli izvršen tretman s istom količinom Artea plus, ali i sa Amistar extra u dozi od 0,8 litara po hektaru. Na trećoj pokusnoj tabli korišten je Amistar opti s dvije litre po hektaru i Amistar extra 0,8 l/ha. To je cjelokupno izvršeni fungicidni tretman. Herbicidni tretman je obavljen 26.11. s Filonom u količini od 2,5 litara po hektaru i Logranom 37g/ha. Početkom svibnja korišten je insekticid Chromorel D s jednom litrom koji nije Syngentin pa je Pero Barišić, Syngentin savjetnik, preporučio njihov Karate Zeon.

Slijedećih dana prisustovati ćemo pregledu polja ostalih, domaćih i stranih kuća, pa ćemo donijeti neki bolji sud. Ali za sada smo skloniji tvrdnje da neće toliko domaće pšenice izgubiti površina u Hrvatskoj koliko će vjerojatno dobiti u okolnim zemljama koje su članice EU.

Autor: Damir Rukovanjski