Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sekvestracija ugljenika 
  • 06.04.2021. 07:30

Kako zaraditi na skladištenju ugljenika u zemljište?

Merenje organskog ugljenika je prvi korak, ističu američki (SAD) stručnjaci. Kakva su iskustva australijskih i kanadskih poljoprivrednika?

Foto: Renata Prusina
  • 285
  • 109
  • 0

U svetlu postizanja ambicioznih ciljeva klimatske strategije o smanjenju emisija štetnih gasova i ugljenične neutralnosti Evrope do 2050. godine, veliki je teret stavljen na pleća poljoprivrednika i njihove sposobnosti skladištenja ugljenika u zemlju. 

I dok se prva tržišta agrougljenika već razvijaju u Australiji, SAD-u i Kanadi, ovo bi tržište u EU moglo da zaživi u narednih pet do deset godina, navodi future farming pojašnjavajući što sve evropske poljoprivrednike sputava u sticanju ovih velikih prilika kroz iskustva njihovih prekookeanskih kolega. 

Organski ugljenik u zemljištu

Ali, prvo malo teorije, a onda praksa.

Ugljenik se nalazi u organskoj materiji koja dolazi iz biljnih ostataka u zemlji (korenje) i na zemlji (stabljika i lišće), te inkorporacijom stajskog đubriva. Usput, on se u zemlji nalazi i u kalcijum karbonatu, ali taj neorganski oblik nije relevantan.

Njegov sadržaj u zemljištu se sa vremenom može povećati, ali koliko se taj element može zadržati u tlu? Prema rezultatima nekih američkih studija to je obično dva do tri puta veća količina od onoga prisutnog u vazduhu. Istraživanja pokazuju da je poljoprivredno zemljište širom sveta uglavnom izgubilo oko polovine ovog elementa koji je sadržavao pre pedeset godina i to zbog intenzivne obrade zemljišta. 

Dakle, godišnje se izgubi više nego što se vraća kroz biljne ostatke i stajnjak. Ovaj gubitak varira zavisno od klimatske regiji i tipa zemljišta. Tako su prema nekim ispitivanjima američki naučnici izračunali da bi poljoprivredniku trebalo 13 do 26 godina uz apsolutni minimum dodavanja ugljenika u zemljište da postigne maksimum koji može da zadrži. 

Metode povećanja

Tokom poslednje tri decenije organski oblik ove materije akumulira se u tlu uglavnom primenom sistema uzgoja useva sa redukovanom i izostavljenom (no-tillage) obradom, ali i uvođenjem kontinuiranog uzgoja te dodavanjem više stajnjaka. 

Dakle, uz smanjenu ili izostavljenu obradu, zemljište je manje "poremećeno", što rezultira i njegovim manjim oksidiranjem, a time i ispuštanjem CO2 u atmosferu kroz disanje tla. Takođe, smanjena obrada može značajno da smanji gubitak organske materije (humusa) erozijom, u područjima u kojima je to problem. 

Kanadska pak istraživanja kažu da najveći doprinos stvaranju organskog ugljenika u zemlji ima izostavljanje ugarka, a nakon toga direktna setva, te diverzifikacija uzgajanih useva. 

Ali, kako "izmeriti" sekvestraciju? Važno je i pravilno uzorkovanje na terenu pri čemu dubina uzorka mora biti tolika koliko doseže usev. Australijski "uzgajivači" ugljenika (Carbon Farmers of Australia CFA) ističu kako uzimanje uzoraka za njegovo utvrđivanje u zemljištu mora "odraditi" nezavisna osoba koja će ga izmeriti pomoću laboratorijskih metoda ili laboratorijski kalibriranih senzora na terenu. Tada se mora koristiti dosledna tehnologija procene, ili izgaranje ili senzori.

Najčešća metoda procene je izgaranje ili "gubitak pri paljenju" prikupljenog, osušenog, samlevenog, izvaganog i zagrejanog uzorka zemljišta. Ostale metode koje se koriste za merenje uključuju suvo izgaranje, mokru oksidaciju i infracrvenu svetlost. 

Izazovi tržišta 

Merenje organskog ugljenika je prvi korak, ali da bi poljoprivrednici stvarno zaradili na tržištu, bilo bi potrebno smanjiti trenutnu neefikasnost i troškove koji se odnose na uzorkovanje, merenje i proveru, ističu američki stručnjaci koji smatraju će se poljoprivrednici biti zainteresovani tek kad cena bude oko 40 američkih dolara (USD) po toni CO2. Navode kako je u SAD-u poslednjih godinu dana ostvarena prodaja koja se meri u stotinama hiljada tona, a poljoprivrednici su dobili samo oko 15 USD/t.

Eko poljoprivreda zadržava ugljenik u zemljištu - zašto je to dobro?

Procenjuju da će potražnja uskoro "eksplodirati" pa će pitanje ponuda povećati cenu, ali poljoprivrednicima treba vremena da naprave promene na svojim farmama. 

Dobra vest je, teše američki stručnjaci, da je trenutno samo oko 15 odsto površina u SAD-u pod pokrovnim kulturama, a redukovana obrada zemljišta je manje zastupljena tako da postoji mnogo prostora za povećanje sekvestracije organskog ugljenika. Poljoprivrednici koji već koriste pokrovne useve mogu se preusmeriti na one dugorastuće ili različite smese useva koje ostavljaju više biomase iza sebe. 

S druge strane, poljoprivrednici u kanadskim prerijama su usavršili direktnu setvu, što nije rezultiralo smanjenjem prinosa. Povećanje istog izostavljenom obradom, pokrovnim usevima i drugo doći će za par godina i to je podsticaj sam po sebi, kažu kanadski stručnjaci. 

Najveći će, izgleda, izazov poljoprivrednicima biti adekvatno plaćanje ugljeničnih zaliha, prikupljanje i evidentiranje podataka. To je dugotrajno i može uključivati i mogućnost grešaka, pa će tu digitalna poljoprivreda igrati ključnu ulogu.

"Gazdinstva koja su priključena na neke digitalne platforme za upravljanje farmama već prikupljaju većinu podataka potrebnih za postizanje sposobnosti skladištenja ugljenika“, zaključuje future farming.


Tagovi

Sekvestracija ugljenika Redukovana obrada zemljišta Klimatska otpornost Agrougljenik Zarada


Autorka

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s višegodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija između kojih je i TotY. Osim perom, voli da beleži i objektivom.