Ove štetočine u ozimim usevima pričinjavaju štete od setve pa sve do žetve, hraneći se zrnevljem i klijancima, čime utiču na smanjenje prinosa za narednu godinu. Njihovom ishranom stvaraju se lako uočljive "gole" oaze u polju.
Poslednjih godina poljski glodari pričinjavaju značajne štete na lucerki, detelini, strnim žitima, pa i okopavinama. Najbrojnije vrste su poljska voluharica (M. arvalis), i poljski miš (A. agrarius), a u nekim godinama i hrčak (C. cricetus), navodi stručnjak za zaštitu bilja Poljoprivredne stručne službe Jagodina Ružica Đukić.
Podsetimo, pomenute štetočine u ozimim usevima hrane se zrnevljem i klijancima, čime utiču na smanjenje prinosa za narednu godinu. Njihovom ishranom stvaraju se lako uočljive "gole" oaze u polju.
U tabeli je prikazana kategorizacija brojnosti populacije i stepena oštećenosti za poljsku voluharicu, poljske miševe i hrčka.
Kategorija | Opis brojnosti | Broj aktivnih rupa | Oštećenje |
I | Vrlo niska do 10 | do 10, do 0,2 | do 5 odsto (slaba) |
II | Niska 10-500 | 10-50, 0,2-1 | 5-25 odsto (primetna) |
III | Srednja 500-5.000 | 50-500, 1-5 | 20-50 odsto (srednja) |
IV | Visoka 5.000-20.000 | 500-2.000, 6-20 | 50-75 odsto (jaka) |
V | Vrlo visoka 20.000-50.000 | 2.000-10.000, 20-50 | 75-100 odsto (vrlo jaka) |
U cilju suzbijanja glodara mogu se primeniti prevremene i direktne mere zaštite. Osnova preventivne zaštite čine intenzivna agrotehnika, blagovremena setva i žetva, uklanjanje biljnih ostataka, preoravanje međa, utrina i drugih zaprloženih površina, zatim prostorna izolacija od postojećih žarišta (lucerišta i drugo) te stalna briga o prirodnim neprijateljima, podseća jagodinski stručnjak.
Direktne mere podrazumevaju hemijsko suzbijanje glodara. Za poljske i podzemne voluharice izvodi se tokom ranog proleća i kasne jeseni, a za vodene voluharice tokom cele godine. Suzbijanje poljskih miševa se obavlja po uočavanju prisustva, a suzbijanje hrčka od početka aprila do početka maja.
Toplo vreme "aktiviralo" glodare na usevima. Mere suzbijanja?
U našoj zemlji za suzbijanje glodara je registrovano sredstvo na bazi a.m. cinkfosfid u količini pet do 10 mamka po aktivnoj rupi. Kao repelenti može se koristiti sredstva na bazi a.m. kalcijum karbid i to protiv poljskog miša i poljske voluharice u količini pet grama po aktivnoj rupi, a protiv krtice 20 gr po aktivnoj rupi.
U svetu se koriste sredstva na bazi vitamina D holekalciferol koji ima mehanizam delovanja zasnovan na mobilizaciji kalcijuma iz kostiju i tkiva i kalcifikaciji krvnih sudova bubrega, jetre, srčanog mišića, zbog čega dolazi do zastoja u radu ovih organa. Takođe koristi se i preparati na bazi selena (Se) čiji se mehanizam sastoji u zameni SH grupa funkcionalnih enzima S-S grupama. Na ove preparate se ne razvija rezistentnost, a naročito su povoljni sa toksikološkog i ekotoksikološkog stanovišta, ističe Đukić.
Izvori
Tagovi
Autorka