Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Žito
  • 22.07.2020. 08:00

Kako pravilno skladištiti pšenicu nakon žetve?

Da bi se izbeglo propadanje i kvarenje, prvo šta treba uraditi, za potpunu sačuvanost zrna je smanjiti do minimuma njegovu životnu aktivnost, ali u potpunosti sačuvati životnu sposobnost, odnosno klijavost klice, navodi stručnjak za ratarstvo Gordana Rehak Poljoprivredno stručne službe Šabac.

Foto: Bigstockphoto/budabar
  • 691
  • 17
  • 0

Pošto se u zrnu, kao i svakom živom organizmu odvijaju životni procesi, više ili manje burno, treba svakako voditi računa da se kvalitet posle žetve ne promeni i tako dovede do promena u boji, mirisu, ukusu, pri čemu u zavisnosti od mnogih uslova, najveću ulogu ima vlažnost kao i temperatura samog zrna, podseća stručnjak za ratarstvo Gordana Rehak iz Poljoprivredno stručne službe u Šapcu.

U procesu razmene materije, ogromnu ulogu ima disanje, koje kao proizvod izdvaja energiju koja je neophodna za održavanje životnih procesa u samoj ćeliji organizma. Disanje samog zrna, disanje mikroorganizama koji žive na površini zrna pšenice i primesa koje prate svaku žetvu, sa razlogom mogu dovesti do kvarenja zrna.

Kako trendovi na svetskom tržištu utiču na cenu pšenice u Srbiji?

Da bi se izbeglo propadanje i kvarenje, prvo šta treba uraditi, za potpunu sačuvanost zrna je smanjiti do minimuma njegovu životnu aktivnost, ali u potpunosti sačuvati životnu sposobnost, odnosno klijavost klice. Disanje svakog živog organizma, pa prema tome i zrna, završava se obično oksidacijom materije do ugljendioksida i vode.

Velika količina oslobođene toplote problem u visokim nasipima

Kao rezultat toga procesa, obrazuju se materije koje isparavaju u atmosferu; količina suve materije se smanjuje, zrno gubi deo mase, pri čemu su gubici veći ukoliko je proces disanja buran i dostiže u procesu čuvanja sirovog zrna više procenata od ukupne težine. Još veći negativan uticaj ima da se procesom disanja oslobađa izvesna količina toplote, koja će ispoljiti negativno dejstvo ako se vlažno ili sirovo zrno složi u visoki nasip, što će dovesti da u roku od 12 - 14 časova dođe do samozagrevanja, podseća šabački stručnjak.

Osim ovog procesa, toplota će pokrenuti rad mikroorganizama koji će usloviti razvoj bakterija i plesni koji takođe energično upijaju kiseonik, a izdvajaju ugljendioksid i toplotu što će dovesti da uginu ćelije klice i kod semenskog zrna izazovu gubljenje klijavosti.

Dosušivanje posle vršidbe uz prevrtanje

Da bi se izbegli ovakvi gubici, svaki poljoprivredni proizvođač može da obavi dosušivanje ili sušenje useva na svom gazdinstvu, tako što će posle vršidbe rasprostrti ovršeno žito na pripremljenu podlogu u tankom sloju od 10 do 12 cm, pri čemu treba povremeno prevrtati, a u toku noći pokriti. Sušenje na suncu izaziva dosta rada i veliku površinu za sušenje, ali učinak toga je veliki, jer ne dovodi do stradanja klice, stvaranja plesni, ali se zato izvodi u manjim partijama.

Kako od štetočina sačuvati uskladištene žitarice?

Zato je u vrlo širokoj primeni sušenje u posebnim sušarama sa zagrejanim vazduhom različitih konstrukcija. Tu se mora voditi računa o temperaturi sušenja, kao i o ujednačenosti zagrevanja zrnene mase. Sušenju podleže svo zrno iznad 16 odsto vlage, a temperatura ne sme prelaziti 40 stepeni Celzijusa. Naročito veliki značaj imaju ventilatori pri čuvanju semenskog zrna.

Opasnost od plesni

Ne manju opasnost izaziva zagrevanje merkantilnog zrna, zrna za ishranu, jer dovodi do opadanja kvaliteta. Plesan koja je prodrla u endosperm i klicu kroz pukotine na omotaču, razgrađuje belančevine, masti i ugljene hidrate, pri čemu zrno dobija neprijatan miris i ukus na gljive i plesni, koji se prenosi preradom iz zrna na proizvode kao što su griz i brašno.

Da bi se sačuvao kvalitet zrna, vlažnost zna treba svesti na 13 - 14 odsto vlage, pri čemu se tada procesi disanja svedu na najmanju meru i takvo zrno se može duže vreme čuveti uz očuvanost klijavosti, odnosno semenske i hranidbene vrednosti.

Drugu, ništa manju meru opreza za očuvanje kvaliteta zrna posle žetve, čini brzo i adekvatno čišćenje zrna od primesa koji svojim prisustvom mogu dovesti do promene osobina zrna, što direktno utiče i na kvalitet.

Održavajte higijenu skladišta

Kako smo ranije pisali, nakon završene žetve žitarica borba za očuvanjem postignutog prinosa i kvaliteta ne prestaje, već se nastavlja i u skladištu, ali ovoga puta protiv štetočina. Najznačajniji insekti koji mogu uticati na kvalitet i količinu uskladištenog proizvoda (žitarica) u skladištu su: žitni žižak, žitni moljac, kukuruzni žižak, ambarev moljac, brašneni moljac, mali i veliki brašnar, pasuljev žižak i drugi.

Najčešće skladišne štetočine - kako pravilno zaštititi žitarice, grahorice i druge useve

Značajne mere borbe su: odžavanje higijene skladišta odnosno održavanje skladišnog prostora urednim i čistim, uklanjanje starih žitarica zaostalih zaliha, održavanje odgovarajuće temperature i provetrenost objekta, a takođe vrlo bitna preventivna mera je obavljanje detaljne dezinsekcije prostora pre unošenja zrne mase odnosno novog roda. Dezinsekcija podrazumeva primenu dozvoljenih insekticida za tu namenu.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Sušenje žita Skladištenje žita Gordana Rehak Štetočine u skladištu Sušenje na suncu Klijavost semena Sušare


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...