Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj soje
  • 28.03.2022. 15:00

Kada soju sijati prije kukuruza?

Soja i kukuruz imaju slične uvjete po pitanju početnih agroekoloških uvjeta za nicanje i početni porast. Većina soju sije poslije kukuruza, no postoje slučajevi kada je to bolje napraviti ranije, savjetuje dipl. ing. agr. Siniša Hrgović

Foto: Depositphotos/fotokostic
  • 1.798
  • 105
  • 0

Sjetva soje preklapa se sa sjetvom kukuruza jer obje kulture imaju slične uvjete po pitanju temperature tla i početnih agroekoloških uvjeta za nicanje i početni porast pa se često dogodi da ratari koji siju i jednu i drugu, prednost daju kukuruzu.

No, kod soje se za termin sjetve treba odlučiti ovisno o njezinoj klijavosti, kaže dipl. ing. agr. Siniša Hrgović iz Uprave za stručnu podršku i razvoj pri Ministarstvu poljoprivrede, a ujedno i ratar.

"Zna se dogoditi da imamo lošu klijavost i energiju klijanja, a što ovisi o tome kakva je bila jesen, berba, skladištenje zrna. U proljeće se naglo gubi energija klijanja zbog čega je pametnije pričekati da se tlo više zagrije pa se tada daje prednost kukuruzu. No, u slučaju da je klijavost dobra, uvijek bih dao prednost soji", kaže pojasnivši i razlog. 

"Zato da se izbjegne vrijeme cvatnje i nalijevanja zrna u kritičnom periodu s visokim temperaturama i nedostatkom vlage jer su jedno i drugo u visokoj koleraciji."

Soja ima dug period cvatnje

Soja je specifična kultura, pojašnjava, ima dug period cvatnje, od svih klasičnih ratarskih kultura. Cvatnja je najosjetljivija faza razvoja i po pitanju temperature i po pitanju vlage, a kod ove leguminoze može trajati 35 do 45 dana, ovisno o grupi zrenja, je li ranija ili kasnija sorta. Ako su klimatski uvjeti loši, priča Hrgović, teško da neće zahvatiti ovu fazu kod soje. "Svaka ranija sjetva, u optimalnim rokovima, kada se tlo zagrije na temperaturu od 10°C pa na više, a klijavost je jako dobra, tada treba dati prednost soji jer će se tada potencijalno smanjiti lošiji klimatski period u vrijeme cvatnje."

Pri visokim temperaturama soja odbacuje cvijet (Foto: Depositphotos/SOE10)

Najsigurnije je klijavost provjeriti kod dobavljača. Ako je na granici, odnosno 80 posto, pitanje je koliko će se s kasnijim sjetvenim rokom smanjiti. Izvanredna je ako je 90 ili više posto. Također treba paziti kada ste kupili sjeme i kako je bilo skladišteno. 

Naime, visoke temperature u cvatnji dovode do odbacivanja cvijeta i bespovratno izgubljenog prinosa. Kada je u pitanju vlaga, ona je puno bitnija nakon cvatnje u fazi nalijevanja zrna. "S koliko vlage bude raspolagala, s toliko će naliti zrno. Ako je dovoljno, bit će 3 do 4 zrna u mahuni, a ako ne, bit će jedno ili ništa", komentira Hrgović. 

Ako se i sije nakon kukuruza, to ne bi smjelo prijeći termin nakon 5. ili 10. svibnja jer je u tim rokovima sjetve visoka koleracija smanjenja prinosa, kao i odstupanje od agrotehničkih normi. 

Izbjegavati sjetvu na laganim, pjeskovitim tlima

"Kod soje bi svakako trebalo izbjegavati sjetvu na laganim, pjeskovitim tlima ako nemate navodnjavanje. Na tlima gdje ne možete osigurati 150 litara vode, od 6. do 8. mjeseca je vrlo riskantno sijati soju, ona nisu pogodna za ovu kulturu", savjetuje ovaj stručnjak pojasnivši nadalje da ona uspijeva na strukturnim tlima te da je vrlo važan i pH tla

"Ako je on u redu, blizu neutralne vrijednosti ili od 5.5 pa na dalje, prema 7, u takvim uvjetima možete računati da će ona sama sebi stvoriti dovoljne količine dušika. Također, ako se sjeme tretira određenim bakterijama, one će u simbiozi s korijenom same stvoriti dovoljne količine tog elementa kojeg je soja veliki potrošač."

Odgovara joj strukturno tlo (Foto: Depositphotos/Allexxandar)

Ako je pH niži od spomenutog, upozorava, tada dolazi do težeg usvajanja fosfora, elementa koji je izuzetno bitan i potreban u sličnim količinama kao i kalij, bez obzira na to ima li ga u tlu. "U tom slučaju nema stvaranja kvržičnih bakterija. Istina, soja se može proizvoditi u takvim uvjetima, ali tada poljoprivrednici moraju znati da dušik moraju sami dodati, a to je danas izuzetno skupo, pogotovo u ovoj sezoni. To je pitanje ekonomske isplativosti", podsjeća. 

Dakle, treba izbjegavati kisela, lagana, propusna tla koja ne mogu zadržavati vodu. 

Prvo napravite analizu tla

Naravno, i Hrgović kao i većina stručnjaka savjetuje analizu tla jer je ona, ističe, neizmjerno bitna. Pomoću nje ćete saznati pH i rezerve u tlu te na temelju toga napraviti gnojidbu. "Ako je pH vrijednost normalna, ili pribilžno normalna, tada dušik možete zaboraviti, naglasak je na fosforu i kaliju. Tada je potrebna vrlo mala količina dušika u startu da se stvori i razvije. Nakon druge, treće troliske kreće nodulacija i stvaranje kvržičnih bakterija te je soja, što se tiče dušika osigurala potrebno."

Gnojidba i prihrana: Zašto dušiku posvetiti veliku pozornost?

Za normalan prinos na srednje plodnom tlu gdje pH vuče prema neutralnosti, 60 do 70 kg dušika po ha je sasvim dovoljno. Fosfora i kalija je u tom slučaju potrebno 80 do 100 kg/ha. "Tu se može očekivati i iznadprosječni prinos", tvrdi ovaj savjetnik. 

Štedite i pravilnim izborom sorte

Soja se u Hrvatskoj izuzetno dobro udomaćila, imamo stabilne prinose, veliki izbor sorata od ranijih do kasnijih. Zbog aktualne situacije njezina je otkupna cijena izuzetno visoka. "Do ovih je skokova bila jedna od najstabilnijih kultura po pitanju otkupne vrijednosti, nikada nije puno rasla ili puno pala. Također, prinosi su dosta visoki kod proizvođača koji su savladali agrotehniku, prate sve njezine mjere, ulažu u proizvodnju, od same sjetve, sklopa do izbora sorte."

A sorta, ona može biti ranija ili kasnija, što, naravno, ovisi o regiji gdje se ova ratarska kultura sije.  

S koliko vlage bude raspolagala, s toliko će naliti zrno (Foto: Depositphotos/stevanovicigor)

Hrgović kaže da se na istoku naše zemlje može sijati kasnija koja ima veći potencijal rodnosti. "Na zapadu je drugačije, manji je broj dana s višim temperaturama. Kasne sorte mogu uspjeti, ali je pitanje skidanja i žetve, posebno sada kada je energija otišla gore", kaže uz komentar kako stoga treba sijati one koje će se moći skidati u optimalno vrijeme i to suhe. "Time smanjujete trošak sušenja koji će najesen sigurno biti izuzetno velik, puno veći nego je bio ovih godina, ovisno o cijeni plina i drugih energenata. Bolje je imati 10 posto manji prinos, a uštedjeti 20 posto na nižim troškovima sušenja", Hrgovićeva je računica. 

Važno je suzbiti korove na vrijeme

Kod uzgoja soje su, kaže, najbitniji korovi. Tu vidi veliki problem kod određenih proizvođači koji kasne s primjenom herbicida za koje kaže da ima vrlo kvalitetnih, ali se ne smije zakasniti s primjenom. "Kod kukuruza to nije tako veliki problem, postoji puno rješenja, a kod soje samo nekoliko koje morate odraditi i ako to ne napravite na vrijeme, ona se u kombinaciji s korovom ne može izboriti". 

Upozorava da ako se korov probije, dolazi do velikog problema, kako u smanjenju prinosa, kombajniranju tako i primjesama koje nastaju nakon žetve. Stoga treba napraviti kvalitetnu zaštitu na vrijeme, eventulano se savjetovati sa strukom ako niste sigurni kada i kakav oblik zaštite napraviti.

Crveni pauk pravi najviše problema

Kada je riječ o bolestima, tu nema velikih poteškoća zbog kojih bi morali preventivno tretirati biljke. Eventualno se može javiti peronospora, koja pak nije toliko učestala jer su u vrijeme vegetacije visoke temperature. No, sve veći problem, naglašava Hrgović postaje crveni pauk koji se javlja svake godine u uvjetima kada su visoke temperature i nedostatak vlage. Kreće od rubnih dijelova parcela i širi se prema sredini, a ono što predstavlja problem je što nema registriranih preparata kojima se može suzbiti. 

Treba pronaći rješenje za crvenog pauka (Foto: Depositphotos/fotokostic)

"Nadam da će zaštitne kuće naći svoj interes u tome jer je soja po površini na kojoj je zasijana treća kultura u Hrvatskoj, nakon kukuruza i pšenice. Godišnje pod njom bude 80 do 100 tisuća hektara. Trgovci bi trebali ishoditi registraciju akaricida koji bi mogao u takvim uvjetima suzbiti crvenog pauka", opisuje uz napomenu da je prošle godine ovaj štetnik načinio puno problema. 

"On kada zahvati njivu, zaustavlja razvoj i rast, što se maksimalno odrazi i na prinos."

Hrvatskoj trebaju preradbeni kapaciteti

Hrvatska soju ne uvozi, a naša, domaća je izuzetno tražena budući da je GMO free. "Možemo je prodati na bilo kojem tržištu. Naša je velika prednost da možemo u kombinaciji sa zemljama u okruženju, s istom agrarnom politikom, biti vrlo konkurentni. Veliki smo izvoznici, no zato, nažalost, uvozimo sačmu i druge, skuplje prerađevine koje imaju dodanu vrijednost", komentira naš sugovornik uz želju da i Hrvatska ima što više takvih preradbenih kapaciteta koji će završiti na našem stolu. 

Kretanje cijena soje na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište > Soja 

"Vrijednost je najmanja kada prodate sirovinu. Svaki dodatni proizvod ima dodatnu vrijednost, višu od početne. Naša soja je izuzetne kvalitete, zdravstvenog stanja, GMO free je, a postoje i eko proizvođači gdje ona završi u preradi za ljudsku prehranu", pojašnjava uz zaključak da je takvo zrno puno skuplje, može se lakše plasirati, bolje prodati i više zaraditi iako su prinosi nešto manji što na kraju ne mora biti nužno ako je sve napravljeno kako treba.

"I za kraj, sugeriram korištenje bio-stimulatora. Velik broj ih je već na tržištu, a oni u stresnim uvjetima značajno pomažu biljci da ih prebrodi što rezultira i potencijalno višim prinosom u odnosu na usjeve soje koji se ne tretiraju istima."


Tagovi

Uzgoj soje Siniša Hrgović Sjetva soje Crveni pauk Klijavost sjemena Analiza tla Korovi


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Haj došlo vrijeme... za zaštitu ječma od korova!