Izgubite se u još zahtjevnijem kukuruznom labirintu!

Projekt edukativni Kukuruzni labirint nastao je 2016. godine kada je nekoliko entuzijasta osnovalo Udrugu Kreativna rekreacija s ciljem otvaranja centra na otvorenom sa zabavnim sadržajima i labirintom. Istim su htjeli potaknuti stanovništvo, a poglavito djecu na boravak u otvorenom, razvijanje orijentacije, upoznavanje s kukuruzom kao žitaricom i njegovom primjenom, širenje ekološke svijesti u zabavnom i sigurnom okruženju, igru na slami te na kraju krajeva, povratak prirodi koji je toliko narušen u 21. stoljeću.

U skladu smo navedenog, razgovarali s predsjednikom Udruge, Zvonimirom Stipeševićem o kukuruznom labirintu u kojem se lako izgubiti, a možda to i je cilj. Što dalje od svega. Što bliže prirodi.

"Ideja je potekla tijekom razgovara (današnjih članova udruge) kada smo promišljali što bismo mogli učiniti s njivom koju bi, u budućnosti, jedan od članova trebao dobiti na korištenje. U to se vrijeme, Tihomir Radić prisjetio prizora kukuruznih labirinta iz SAD-a i Europe, koje je vidio na internetu. Bili su zapanjujući. Nije ih mogao tako lako zaboraviti. Počeli smo istraživati kako realizirati viđeno i tako je sve krenulo", priča Stipešević.

Kukuruzni labirint u ruralnom i šumskom ambijentu

Zanesenjaci su odlučili pronaći najbolju lokaciju za labirint, a danas, kao i onda, smatraju da ne postoji bolja od trenutne, ako govorimo o Osijeku i okolici. Upravo stoga, prednost iste ogleda se u tome što se njihov labirint nalazi stotinjak metara od osječkog pješačkog mosta, baš na lijevoj obali Drave uz nasip i pješačku stazu prema Tvrđavici u ruralnom i šumskom ambijentu. Uzmemo li u obzir turiste, istima je, isto tako, olakšan posjet jer je labirint udaljen manje od kilometra zračne udaljenosti od Trga Ante Starčevića.

"U provedbu projekta uključeno je desetak članova, od kojih četvero bilježi najveću aktivnost posebno na održavanju labirinta i labirintskog pretprostora namijenjenog posjetiteljima za igru i opuštanje. Imamo i naravno brojne vanjske suradnike, volontere i donatore kojima se zahvaljujemo na pomoći", objašnjava Zvonimir.

U labirint se uključili svi, od lokalnih poljoprivrednika i Instituta do Studija za dizajn

Vrijedna je ekipa posadila hibrid kukuruza znakovitog imena Thriller zuban 370 koji im je donirao BC Institut, početkom svibnja na površinu od oko 4.500 m2, pri čemu je za specifične potrebe labirinta sadnja obavljena gušće nego je to uobičajeno. Za dizajn labirinta zaslužan je dizajnerski Studio 33 iz Osijeka, koji se inače ne bavi takvim stvarima, ali je spremno prihvatio izazov. Govorimo li o oblikovanju na njivi, tada je bitno naglasiti da je isto zapravo čupanje i košnja staza koju su obavljali ručno, a koja je trajala nekoliko dana.

"Ovogodišnji labirint zahtjevniji je od prošlogodišnjeg, ali je i prilagođen svim uzrastima, no u njemu ipak vjerojatno najviše uživaju djeca. Dobni uzrast posjetitelja je šarolik, ali najviše su to ipak obitelji s djecom, koji kod nas provedu oko sat do dva vremena. Radno vrijeme smo prilagodili vremenskim uvjetima pa radimo radnim danom od 17 do 20 h zbog visokih temperatura, a vikendom dvokratno, od 9 do 13 h i od 17 do 20 h. Bilježimo i posjete stranih turista, a primijetili smo još prve godine da su nam česti gosti domaći ljudi koji su se iselili, a ovdje dolaze u posjeti rodbini. Želja nam je da obogatimo turističku ponudu Osijeka s jednim novim i rijetkim sadržajem, koji ima ulogu povezivanja čovjeka s okolinom", dodaje.

Lako se izgubiti u kukuruznom labirintu "mira"

Uzmemo li u obzir lijepe riječi predsjednika Udruge, koje nam je drago čuti, ne smijemo zanemariti ni činjenicu koja kazuje da su se u labirintu svi izgubili, ali, srećom, i pronašli.

"Često se posjetitelji vrate na ulaz pa ih pošaljemo nazad u labirint kako bi se malo više potrudili i došli do izlaza. Možda se u labirintu događaju i romanse za koje ne znamo jer naše goste puštamo da uživaju u svom miru", priča.

Uzmemo li sve to u obzir i s one druge strane, strane struke, dolazimo do ulaganja u opremu koja su, tvrdi on, skromna. Diče se tako vrtnim alatom i motornom pilom, a ostalo potrebito posuđuju od lokalnih poljoprivrednika. Govorimo li o plasmanu kukuruza na tržište, isti ne planiraju plasirati nego će dio koristiti kao materijal za radionice i pješčanik s kukuruzom, dio za kuhanje i pečenje, a ostatak prepustiti poljoprivredniku koji im obavlja poljoprivredne radove.

S obzirom na to da nisu poljoprivrednici nego entuzijasti koji koriste poljoprivredu kao kulisu, nisu sigurni koliko se u labirintu pojavljuju nametnici, ali su prepoznali kukuruznu snijet, koju su na njihovoj Facebook stranici predstavili i kao meksičku deliciju. Kao i mnogi drugi čija su blaga u tvornici na otvorenom, suočavaju se sa štetama koje se javljaju svake godine.

"Zbog prošlogodišnje oluje smo ručno ispravljali stabljike kukuruza, koji se, potom, uspješno oporavio, a ove godine nam je oluja pokidala sjenila. Unatoč tome, ne smijemo se žaliti jer su to ipak podnošljivi problemi", dodaje.

Foto: Arhiva Udruga kreativna rekreacija i Zvonimir Stipešević