Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Seme konoplje ni za lek
  • 04.04.2016. 13:30

Industrijska konoplja ponovo hit kultura!

Iako je udvostručena proizvodnja semena, njega nema ni za lek jer je potražnja porasla za čak četiri puta u odnosu na lane.

  • 1.802
  • 245
  • 0

U vremenu dugoročno niskih otkupnih cena pšenice, kukuruza, soje, suncokreta poljoprivrednici se okreću drugim kulturama od kojih očekuju profit. Sticajem navedenih okolnosti i činjenice da se sve više koristi u medicini, nakon više od pola veka, industrijska konoplja kod nas dobija drugu šansu.

Konoplja je nekada bila izuzetno zastupljena biljka na našim poljima. Sa prestankom rada kudeljara koje su bile glavni kupac sirovine, smanjivala se površina pod konopljom do površine od par hektara. Pre svega za ptičiju hranu. Sada ona dobija novu šansu.

Industrijska konoplja doživljava renesansu

Vladimir Sikora
Vladimir Sikora

A gde bi priču o industrijskoj konoplji bilo najbolje da počnemo nego u Odeljenju za alternativne kulture Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Bačkom Petrovcu. Prvi sagovornik Vladimir Sikora rukovodilac je tog Odeljenja. Kaže da već četvrt veka rade na unapređenju proizvodnje konoplje. Iz tog programa je izašlo nekoliko sorti koje se i danas gaje.

"Konoplja doživljava renesansu. Prošle godine mi smo pripremili seme za 50 hektara. Bilo ko da je kupio seme dobio je i tehnologiju gajenja tokom cele vegetacije. Ove godine smo pripremili dvostruko veće količine semena, koje već ima svog kupca. Interesovanje je četiri puta veće nego prošle godine. Za sledeću godinu ćemo se ozbiljnije pripremiti", kaže Sikora.

Stojan Suvara
Stojan Suvara

Industrijsku Konoplju u Čelarevu proizvodi Stojan Suvara. Iako je suša prošle godine desetkovala rod, ne odustaje od proizvodnje.

"Lane su se problemi samo smenjivali. Uz sušu, u vreme berbe nam je izostao kombajn, pa smo konoplju brali ručno i tako ostavili mnogo novca za dnevnice. Imali smo 300 kg zrna po hektaru što je mnogo manje od uobičajenih od 800-1.200 kg. Ulje cedimo i prodajemo ga kao poluproizvod. Pokušaćemo da uradimo estrakciju ulja iz cveta. Ulje najviše koriste plućni bolesnici i dijabetičari. Od konoplje se, inače, proizvodi 24.000 proizvoda velikim delom u medicinske svrhe odnosno u farmaceutskoj industriji", kaže Suvara.

Problem stvara nedorečena zakonska regulativa

Maja Timotijević
Maja Timotijević

Jasno je da proizvođači konoplje samo jedinstveno mogu ozbiljno da nastupe prema inostranim kupcima. U tome im pomaže bivša državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede Maja Timotijević.

"U avgustu prošle godine osnovali smo Udruženje proizvođača i prerađivača alternativnih kultura "Konoplja". Imamo 50 članova. Ovih dana završavamo registraciju zadruge. Nameravamo da uskoro potpišemo ugovore sa kupcima iz inostranstva. Pomoćićemo proizvođačima s obzirom na to da je zakonska regulativa jako nedorečena. Imamo velikih problema oko laboratorije koja nije bila definisana do sad. Poljoprivrednici će sada sa zadrugom moći da sklope ugovor o otkupu i tako lakše dođu do dozvole za gajenje. Više informacija zainteresovani mogu da dobiju na sajtu našeg udruženja", kaže Timotijević.

Proizvodnja konoplje nije zahtevna i ostavlja zemljište čisto od korova

Agronomski, konoplja ostavlja zemljište čisto od korova, a proizvodnja nije zahtevna. Mehanizacija koja se koristi upotrebljava se i za ostale ratarske kulture. Zahteva dobro pripremljeno i nađubreno zemljište pošto razvija slab korenov sistem, s obzirom na to da je biljka robusna sa velikom nadzemnom masom. Seje se kada se zemljište zagreje na 8-10°C. Sklop biljaka po kvadratnom metru bi trebalo da bude 60. Ukoliko se gaji celo stablo krajem avgusta se kosi i balira. Ukoliko se gaji za zrno sačeka se da ono bude fiziološki zrelo, i u drugoj polovini septembra se kombajnira aksijalnim kombajnima. Najnoviji trend je proizvodnja cveta i lista od konoplje za farmaceutsku industriju, tada se skidaju vrhovi bočnih grana. Grančice se suše, skidaju se listovi i potom idu na tržište.

Ulje konoplje aktivno smanjuje holesterol. Bogato je omega kiselinama 3, 6 i 9 i to u savršenom odnosu Omega 3 i Omega 6 kiselina. Proteini su lako svarljivi.

Kraljevina Jugoslavija je bila jedan od najvećih proizvođača i izvoznika kudelje u Evropi. Proizvodila je četvrtinu evropske proizvodnje. U Odžacima je bila berza konoplje koja je određivala cenu na evropskom tržištu. I za kraj, treba napomenuti da se proizvodnja industrijske konoplje mora prijaviti Ministarstvu poljoprivrede. Sve informacije o tome mogu se naći u Pravilniku koji se nalazi na sajtu Ministarstva.


Povezana biljna vrsta

Industrijska konoplja

Industrijska konoplja

Sinonim: - | Engleski naziv: Hemp | Latinski naziv: Cannabis sativa L.

Konoplja je poznata kao biljka za proizvodnju vlakana od pre oko 5 000 godina, a znatno kasnije kao lekovita biljka za korištenje hašiša. Podstiče iz srednje Azije. Nastala je od... Više [+]

Foto prilog


Tagovi

Vladimir Sikora Stojan Suvara Maja Timotijević Konoplja Industrijska Konoplja Gajenje industrijske konoplje Kudeljare Tehnologija gajenja konoplje Ulje konoplje Udruženje proizvođača i prerađivača alternativnih kultura


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]